Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u srijedu je neočekivano odlučila smanjiti proizvodnju za oko pola milijuna barela dnevno, što je odgovor na snažan pad cijena nafte na svjetskom tržištu. Uoči sastanka održanog u sjedištu kartela u Beču očekivalo se da će ministri za naftu članica OPEC-a održati sadašnje proizvodne kvote koje su bile na snazi cijele godine, no skupina zemalja predvođenih Venezuelom i Iranom uspjela je uvjeriti OPEC kako je smanjenje outputa neophodno. Naime, ministri su u zajedničkom priopćenju istaknuli zabrinutost zbog sve većeg viška nafte na tržištima, a njihovu odluku dodatno je potaknuo najnoviji pad cijena nafte na svjetskom tržištu koji ju je u utorak spustio na najnižu petomjesečnu razinu, ispod 102 dolara po barelu. Tako je tržišna vrijednost barela nafte niža za oko 30 posto u odnosu na srpanjski rekord, odnosno 147 dolara za barel.

Novi plafon
Predsjednik naftnog kartela i alžirski ministar nafte Hakib Helil potvrdio je kako će proizvodnja OPEC-a, koji sudjeluje sa 40 posto u ukupnom svjetskom izvozu nafte biti smanjena za 520.000 barela. Nova OPEC-ova proizvodna granica sada iznosi 28,8 milijardi barela dnevno u usporedbi s prethodnom razinom od 29,67 milijuna. Novi je plafon također revidiran na temelju činjenice da se Indonezija povukla iz OPEC-a, dok su Angola i Ekvador postali novi članovi u protekle dvije godine, navedeno je u priopćenju OPEC-a. Naime, procjenjuje se da OPEC izbacuje na tržište oko 790.000 barela dnevno više u odnosu na dogovorenu razinu. Tržišta su iznenađena službenom najavom smanjenja jer su općenito očekivala da će kartel zadrži postojeće kvote. Na to su upućivale i izjave nekih od dužnosnika OPEC-a. Tako je predsjednik Hakib Khelil neposredno uoči sastanka u Beču napomenuo kako će kvote vjerojatno ostati nepromijenjene, a ministar nafte Saudijske Arabije Ali al-Naimi naglasio je da na tržištu postoji izražena ravnoteža slijedom čega nije potrebno rezanje proizvodnje. Međutim, nakon rasprave zbog koje je došlo do neslaganja dviju skupina, odnosno grupe predvođene Saudijskom Arabijom koja se zalagala za zadržavanje postojećih kvota te zemalja na čelu s Venezuelom i Iranom koje su bile za smanjenje outputa, donesena je odluka o rezanju proizvodnje.

Prevelika ponuda
Hakib Helil je odluku objasnio odgovorom na preveliku ponudu na tržištu. Pa ipak, dodao je kako vjeruje da će cijene nafte nastaviti padati unatoč odluci o smanjenju proizvodnje. “Na tržištu je prevelika ponuda. Svi se slažemo oko toga”, izjavio je Khelil. Nakon objave OPEC-ova priopćenja cijene nafte porasle su za jedan dolar. “To je konačno defenzivna mjera s namjerom održavanja cijene barela sirove nafte iznad sto američkih dolara. Oni ne žele ponovno vidjeti cijenu sirove nafte iznad 140 američkih dolara za barel, no pokušavaju je održati na razinama iznad 100 američkih dolara”, izjavio je Jonathan Kornafel, direktor Hudson Capital Energyja, dodavši kako je “ta odluka blagi šok za sudionike naftnog tržišta i zato ponovno s cijenom idemo gore”. Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u listopadu na robnoj burzi u New Yorku u srijedu je porasla 1,40 posto, na 104,67 američkih dolara. Prije nego što je OPEC objavio odluku o smanjenju proizvodnje i zadržavanju prije dogovorenih proizvodnih kvota cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u listopadu na robnoj burzi u New Yorku u utorak je dotaknula razinu od 102,06 američkih dolara, čak 30,7 posto nižu od rekordne razine dotaknute 11. srpnja.

Godišnji rast svjetske proizvodnje plina 1,5 posto

Francuski Total, treća po veličini europska naftna kompanija, odlučio je povećati dividendu za 14 posto te najavio veća ulaganja u istraživanje i razvoj. Kako je navedeno u priopćenju kompanije, Total će do 2013. godine uložiti 5,5 milijardi dolara u istraživanje i razvoj radi povećanja efikasnosti postrojenja. Uprava Totala također je napomenula kako očekuje da će svjetska dnevna proizvodnja nafte ostati ispod 100 milijuna barela do 2030. godine, dok bi istovremeno proizvodnja plina mogla godišnje rasti po stopi od 1,5 posto.