Studirati građevinarstvo u idućim će godinama, barem što se tiče planova rasta Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), biti prilično perspektivan izbor. IGH u idućih pet godina namjerava povećati ukupan broj zaposlenih sa sadašnjih 1001 na oko 1500. Udio visokoobrazovanih stručnjaka pritom bi se sa sadašnjih 68 posto trebao povećati na 75 posto. Predstavljajući uvrštenje dionica u četvrtak i Prospekt kompanije koji prati izlazak u prvu kotaciju Zagrebačke burze, predsjednik Uprave IGH Jure Radić među glavnim je naglascima razvojne strategije apostrofirao upravo ulaganje u kadrove, odnosno znanje.

Stimulacije za studente
U idućih pet godina plan je zapošljavati po stotinjak stručnjaka godišnje, kao i stipendirati studente i stimulirati poslijediplomske studije. Radić je, kaže, ponosan što u tvrtki radi čak 400 ovlaštenih inženjera, što je u odnosu na konkurentske tvrtke i 20 dvadeset puta više. To je jedna od ključnih poluga koja bi IGH trebala prometnuti u, kako ambiciozno najavljuje Radić, “multinacionalnu kompaniju sa sjedištem u Zagrebu”. Visok rast zapošljavanja odražava, dakako, i odvažne projekcije rasta poslovanja. Plan je vodstva kompanije da za pet godina IGH dosegne 200 milijuna eura prihoda iz osnovne djelatnosti te daljnjih 100 milijuna eura iz investicija. Sve to trebala bi pratiti neto profitna marža veća od 15 posto. Usto je Radićev poslovni cilj i da prihodi osnovne djelatnosti iz inozemstva u tom roku dosegnu 30 do 40 posto ili oko 80 milijuna eura. O kakvu je tempu rasta aktivnosti riječ najbolje govore projekcije ovogodišnjih rezultata. U odnosu na lanjskih 638 milijuna kuna poslovnih prihoda ove bi godine oni trebali porasti 21 posto, na oko 770 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja pritom bi se trebala povećati 16 posto, sa 82 na 95 milijuna kuna.

Gradit će se više nego sada
Usporedo sa strategijom usmjerenom na povećanje udjela prihoda iz inozemstva, Radić ističe i da će se u Hrvatskoj idućih godina graditi i više nego dosad. Nakon ekspanzije projekata cestovne infrastrukture slijedi modernizacija željeznica i nova gradnja mreže, što je i veći projekt od autocesta. Osim toga velik potencijal za projektno-inženjerske kuće kakva je IGH predstavljaju velike državne investicije u energetskom sektoru. To se u prvom redu odnosi na plinovod, terminal za ukapljeni plin te nove elektrane. U idućim se godinama očekuje, naime, da će Vlada u prosjeku u projekte energetskog razvoja godišnje izdvajati barem milijardu eura. A IGH je i u dosadašnjim državnim investicijskim projektima bio sveprisutan. Ističući kako se IGH danas u svom području ubraja među najveće u Europi, Uprava Instituta s pozornošću prati i graditeljski zamah koji se planira na tržištima regije. Tako Radić ističe da, primjerice, Bugarska danas ima plan graditi 1500 kilometara autocesta. Iako je u Hrvatskoj zamah investiranja u cestovnu infrastrukturu započet daleko prije, projektiranje i gradnja autocestovne mreže zadržat će solidnu dinamiku i u sljedećih pet godina. Uz nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku to obuhvaća gradnju poteza Žuta Lokva – Rijeka – riječka zaobilaznica, puni profil autoceste u Istri i drugu cijev tunela Učka te tzv. zagrebački prsten. No tada već na red dolaze i veća izdvajanja u održavanje tih cesta. Sada IGH ima više od 1,2 milijarde kuna ugovorenih poslova, a Radić kaže kako stalno ugovaraju i dodatne, čime tvrtka ima posla za sljedeće dvije godine.

Slučaj Dinamova stadiona

Iako bi mnoge druge hrvatske kompanije kod banaka poželjele tretman kakav ima IGH, govoreći o projektu “stadion” Radić je jučer rekao kako se nada da će uvrštenje u prvu kotaciju možda pripomoći i u pogledu uvjeta financiranja te im otvoriti vrata prema bankama koje prate strane tvrtke. On tvrdi da se u spomentuom projektu pokazalo da nije dovoljno biti bolji samo u struci, odnosno cijeni same gradnje. Na natječaju za Dinamov stadion ponuda IGH se, kaže, pokazala najboljom, ali kad se uračunao trošak novca u idućih 30 godina, ponuda konkurentske kompanije bila je povoljnija.