Zemlje Europske unije godišnje zbog raznih poreznih utaja i prijevara izgube 200 do 250 milijardi eura. To je vidljivo iz izvještaja koji je u utorak objavio Europski parlament (EP). Samo na prijevarama s porezom na dodatnu vrijednost (PDV) zemlje Unije bivaju godišnje oštećene za oko 40 milijardi eura.

Prema EP, ovakva situacija pokazuje da je krajnje vrijeme da se otpočne s organiziranom i efikasnom borbom protiv poreznih prijevara. Zato parlament u svojoj objavi poziva sve članske zemlje EU da štete učinjene poreznim utajama i prevarama počnu shvaćati naozbiljnije, kao i svoje obveze da ih onemoguće. Iz izvještaja, koji je prijedložila britanska zastupnica u Liberalno-demokratskoj grupaciji u EP Sharon Bowles, proizilazi da utaje poreza i prijevare odnose između dva i dva i pol posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU procijenjenog, inače, na oko 10 bilijuna (tisuća milijardi) eura. Parlament je zatražio od Europske komisije da razmisli o mogućnosti proširenja djelovanja smjernice o oporezivanju primanja iz štednje. Trebalo bi, također, promijeniti sistem ubiranja PDV. EP tu kao rješenje vidi da se, umjesto oslobađanja isporuka u okviru EU od PDV, uvede oporezivanje po jedinstvenoj stopi od 15 posto. I prije su se pojavljivala mišljenja da bi se na taj način, koji predlaže EP, mogao riješiti problem izjegavanja plaćanja PDV u sustavu EU. Ukratko, umjesto u zemlji gdje je se neka roba troši, PDV bi se ubirao u zemlji iz koje roba potiče. Na tome bi vjerojatno bile u izvjesnoj mjeri oštećene bogatije zemlje s većim udjelom potrošnje u BDP. To bi onda tražilo da se načini sistem, koji bi bio dosta kompliciran, naknadnog preraspodjeljavanja poreza na dodanu vrijednosti. U priopćenju za tisak, koje je objavio EP, ukazuje se da se mora posvetiti više pažnje takozvanim poreznim rajevima, to jest zemljama s niskim ili čak nikakvim poreznim opterećenjem, kao i zemljama gdje neki porezi, kakav je PDV, uopće i ne postoje. Eurozastupnici nastoje natjerati Europsku komisiju kako bi pozvala OECD (Organizacija zemalja za ekonomsku suradnju i razvoj) da uvede sankcije zemljama koje odbijaju suradnju prilikom otkrivanja poreznih utaja i ne daju o tome nikakve informacije Uniji. Bogate europske zemlje su u biti suglasne s tim stavovima EP. Jer s rastućim brojem i kapacitetom poreznih rajeva upravo one imaju od toga najviše štete. Najglasniji s tim u vezi su upravo predstavnici Njemačke i Francuske, dvaju najjačih europskih ekonomija. Porezni rajevi su postali vruća tema, ekonomska i politička, početkom ove godine. Njemačka je tada pokrenula široku istragu protiv više stotina ljudi pod sumnjom da su sakrili, naročito u Lihtenštajnu, na desetke i stotine milijuna eura. Njemačka tajna služba BND uspjela je dobiti od jednog službenika lihtenštajnske banke LGT podatke na osnovi kojih su istražitelji uhvatili, među ostalim, generalnog direktora njemačke pošte Klausa Zumwinkela koji je toj banci uložio neoporezovane milijune. U porezne rajeve u Europi, spadaju, također, Monako, Švicarska i Andora, izvan Europe prije svih Sejšeli i Bahami. Stručnjaci procjenjuju da je na tim i sličnim mjestima sklonjeno sedam do 12 bilijuna, odnosno tisuća milijardi dolara.