Smanjeno zanimanje ulagača za srpsko tržište kapitala do sada je bilo uzrokovano iznimno nestabilnom političkom situacijom koja je započela raspadom bivše države Srbije i Crne Gore, a nastavila se izborom Šešeljeva radikala Tomislava Nikolića za predsjednika Skupštine Srbije. Naime, njegov izbor je uzrokovao pad svih regionalnih burzi jer su investitori sve brže počeli povlačiti svoj kapital kako bi zaštitili svoje investicije. “Tržišta područja bivše Jugoslavije, pa onda i tržište Srbije, sukladno trendu na tranzicijskim tržištima trpe znatnu korekciju koja je u Srbiji bila pojačana političkom neizvjesnošću zbog događaja u toj zemlji”, rekla je za Poslovni dnevnik analitičarka PBZ Investa Silvana Milić.

Skupa kosovska kriza
Velika kriza u novijoj povijesti Republike Srbije, ako ne i najveća kriza, bilo je odvajanje Kosova koje je bilo popraćeno velikim neredima diljem Srbije, ali i u cijeloj regiji. Kosovska kriza znatno je naštetila srpskom tržištu kapitala, tada opisanom kao iznimno rizično tržište za ulaganje. No izborom proeuropske vlade, iako je i taj izbor bio popraćen previranjima i nemogućnosti predviđanja daljnje situacije, Srbija je, mogli bismo reći, konačno otvorila vrata stranim investitorima i njihovu kvalitetnijem ulaganju na tržištu. “Tržište Srbije, kao i mnoga druga tržišta u tranzicijskim zemljama, spada u skupinu tržišta u nastajanju kojima je u pravilu osnovna karakteristika visoka volatilnost cijena te katkad oskudnost volumena. Također obilježja tog i takvih tržišta je visok potencijal rasta vrijednosti kompanija zbog perspektive većeg gospodarskog rasta, a onda i prijenosa dijela dobiti na dioničare koji tako uvećavaju uložene vrijednosti na tom tržištu”, ističe Milić. Dodaje kako područje bivše Jugoslavije tek treba proći proces približavanja EU, a onda i koristiti prednosti koje su ostvarive kroz tu integraciju.

Pad prometa
Prema posljednjim podacima Beogradske burze za mjesec srpanj, strani investitori su u ukupnom prometu sudjelovali sa samo 27,3 posto, dok je taj iznos u lipnju bio 44,6 posto, što je na neki način rezultat početka ljetne letargije koja je zahvatila sve burze u regiji. U prometu s dionicama strani ulagači sudjelovali su sa 29,9 posto, dok je to sudjelovanje u mjesecu prije iznosilo 51 posto. Naime, u srpnju je ukupan promet na srpskom tržištu kapitala iznosio 84,4 milijuna eura, što je 11,4 milijuna eura manje nego mjesec prije. Promet dionicama na tom tržištu u srpnju je iznosio 74,3 milijuna eura, što je 8,5 milijuna eura manje nego mjesec prije. Spomenimo kako je u prvih sedam mjeseci ove godine ukupan promet na Beogradskoj burzi iznosio 692,9 milijuna eura. No promet za prvih sedam mjeseci prošle je godine iznosio visokih 1,29 milijardi eura, što je pad prometa od 46,2 posto. U polugodišnjem izvještaju Beogradske burze u prvoj polovici godine najtrgovanija dionica je bila AIK banka Niš sa 110 milijuna eura prometa. Skupinu pet najlikvidnijih dionica čine Agrobanka iz Beograda i Metals banka iz Novog Sada, a njima su se pridružile i dionice Energoprojekt holdinga te Sojaproteina iz Bečeja, inače članovima A kotacije srpskog tržišta kapitala. Spomenuta povlačenja stranih investitora slijedili su i hrvatski ulagači koji su svoje investicije počeli povlačiti početkom godine. Posebice se tu misli na najveće bankarske fondove “koji su znatno utjecali i na pad cijena dionica pritiskom ponude koju nije bilo moguće apsorbirati u tom trenutku”, rekao je za Poslovni dnevnik portfelj-menadžer Ilirike investmentsa iz Beograda Milan Kovač. No on ipak očekuje kako će se taj negativni trend uskoro preokrenuti i kako će se hrvatski ulagači postupno početi vraćati na srpsko tržište kapitala. Bez obzira na pad prometa u Srbiji, cijelo regionalno tržište kapitala je zabilježilo pad vrijednosti dionica. Mnogi investitori su zbog toga izgubili na vrijednosti svojih dionica, a među njima se nalaze i hrvatski ulagači. “Hrvatski ulagači, i to prije svega investicijski fondovi banaka, značajni su investitori na srpskom tržištu i visoko kotiraju u vlasničkim strukturama brojnih tvrtki, ali ne postoji točna evidencija o ukupno uloženim sredstvima”, ističe Kovač.

Skromno prisustvo
No prema podacima Centralnog registra depo i klirinških vrijednosnih papira iz Beograda i ako se pogledaju najlikvidnije dionice Beogradske burze, hrvatski ulagači vlasnici su dionica Agrobanke, Metals banke, Energoprojekt holdinga, Sojaproteina i Bambija iz Banata. Vodeći se spomenutim podacima, zaključuje se kako su u najlikvidnijim dionicama najzastupljeniji ZB Invest i Privredna banka Zagreb preko svog investicijskog fonda PRZ Invest. “PBZ Invest kroz svoje dioničke fondove PBZ I-Stock i PBZ Equity te mješoviti fond PBZ Global prisutan je na tržištu bivše Jugoslavije sukladno odredbama Statuta svakog pojedinog fonda”, poručuje Milić. Naime, PBZ posjeduje 1,8 posto dionica Agrobanke čija je vrijednost 2,7 milijuna eura, dok u Metals banci posjeduje 1,6 posto, a vrijednost tih dionica je 2,2 milijuna eura. No od početka godine vrijednost tih udjela je drastično smanjena. No osim bankarskog sektora hrvatski ulagači nazočni su i u visokošpekulantivnim izdanjima s većom razinom rizika i prinosa. “Mnogi od njih susreli su se s problemom nelikvidnosti dionica manje kapitalizacije i ostali zarobljeni u pozicijama. Sektorski gledano, hrvatski ulagači su bili najzastupljeniji u građevinskom, bankarskom, kao i u prehrambenom i prerađivačkom sektoru”, kaže Kovač. Naime, najviša cijena dionice Agrobanke je u siječnju iznosila 330 eura, dok je vrijednost početkom kolovoza bila oko 209 eura, što znači da je u šest mjeseci PBZ izgubio oko 2,1 milijun eura. Isto tako smanjila se vrijednost dionica Metals banke koja je u siječnju iznosila 574,2 eura, što je ukupni gubitak od milijun eura, a cijena te dionice je početkom kolovoza bila oko 402 eura.

Potencijal aprecijacije
Udjeli PBZ-a u Energoprojekt holdingu iznose 2,6 posto, što je vrijednost od 4,7 milijuna eura, dok je ta vrijednost u siječnju iznosila 8,7 milijuna eura. Nadalje, PBZ također posjeduje udjele u Sojaproteinu u iznosu od 10 milijuna eura, što je točnije 5,7 posto. Jedan od ulagača na srpskom tržištu kapitala među najlikvidnijim dionicama Beogradske burze već je spomenuti ZB Invest koji u Energoprijekt holdingu posjeduje 9,4 posto dionica što je vrijednost od 16,6 milijuna eura. No vrijednost tih dionica u siječnju je iznosila nevjerojatnih 30,9 milijuna eura, dok ZB Invest u Sojaproteinu posjeduje 3,5 posto dionica vrijednosti 6,3 milijuna eura, što je u siječnju bila vrijednost od 9,2 milijuna eura. “Dionice u portfeljima naših fondova, čija strategija ulaganja obuhvaća i tržišta u nastajanju, pažljivo su birane te vjerujemo u njihov potencijal za aprecijaciju, osobito u svjetlu nastavka procesa približavanja Srbije EU integracijama”, poručuju u ZB Investu.

Sve sigurnija ulagačka klima u Srbiji

Zbog spomenute loše političke klime u Srbiji cjelokupno tržište kapitala zabilježilo je pad. “Tržište kapitala je u 2008. palo za oko 30 posto čime je dijelilo sudbinu većine drugih tržišta”, rekao je Kovač. No izborom proeuropske orijentacije Srbija se pokazuje sve stabilnijom za razna ulaganja. “Trasiran put k EU i uspostavljena politička stabilnost, dugoročno gledano, čine Srbiju jednom od atraktivnijih ulagačkih destinacija”, izjavio je za Poslovni dnevnik član Uprave Fima Fas Beograd Igor Markičević.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?