Pitanje znanja i njegova vrednovanja trebalo bi biti goruće pitanje za opstanak hrvatskog nacionalnog bića: pred nama su vrlo zanimljivi odgovori jednog od najcjenjenijih i najpoznatijih austrijskih znanstvenika.

“Teorija neobrazovanosti” autora Konrada Paula Liessmanna objavljena u nakladi Jesenski i Turk je aktualna, polemična i sjajno artikulirana kritika pojma “društvo znanja”. Kroz devet britkih poglavlja taj esej o europskoj politici obrazovanja i kulture analizira medijske pojave poput “Milijunaša” i njemu slične kvizove kvaziznanja, razmatra seriju neuspješnih reformi obrazovnih sustava, razmišlja o maniji rangiranja i beskrajnim i neplodnim javnim i privatnim debatama o propadanju razine obrazovanja. Brojnim i duhovitim primjerima iz današnje sveučilišne prakse Liessmann upozorava kako se politikom popuštanja “kapitalizaciji duha” (umjesto otpora “produhovljenjem kapitala”) nedvojbeno srlja u opću, masovnu i sveprisutnu neobrazovanost.