Premija osiguranja u Srbiji porasla je u prvih šest mjeseci 2008. godine za 19,4 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem i sada iznosi 364 milijuna eura. To je ostvarilo 21 osiguravajuće društvo koje se bavi poslovima osiguranja, a uz njih još osam banaka je uključeno u prodajnu mrežu osiguranja, zatim 63 pravne i 121 fizička osoba u ulozi poduzetnika. Od 21 društva (jedno više nego u 2007. godini ) 18 se bavi poslovima osiguranja, a dva reosiguranjem, dok se jedno bavi s obje djelatnosti. Isključivo životnim osiguranjem bavi se četiri, a neživotnim devet osiguravajući društava.

Prodaja Dunav osiguranja
Inozemne osiguravajuće kuće, što ih ukupno ima 14 čine većinu, sedam su s domaćim kapitalom, dok se Dunav, najveća srpska osiguravajuća kuća nalazi u većinskom državnom vlasništvu. Inozemna osiguravajuća društva imaju dominantnu ulogu u životnom osiguranju, koje pokrivaju sa 92,6 posto. Kod neživotnog osiguranja pokrivaju 59,4, što predstavlja povećanje s lanjskih 57,1 posto. To se objašnjava da je međuvremenu druga po veličini domaća osiguravajuća kuća DDOR Novi Sad prešla u privatno vlasništvo, kojega je kupila talijanska osiguravajuća kuća za 220 milijuna eura. Najveći broj inozemnih osiguravajući kuća došlo je na srbijansko tržište preuzimanjem domaćih osiguravajućih kuća, ali su neka osnovala vlastitu mrežu i krenula od tzv. greenfield investicija. Među najvećim inozemnim osiguravajućim kućama su Grawe, Delta generali, Uniqa, Winerstädische, a od domaćih je na prvom mjestu Dunav, koji se nalazi pred privatizacijom. Za preuzimanje dijela njegova kapitala zainteresirana je Europska banka za obnovu i razvoj, koja u najvećoj domaćoj banci Komercijalnoj banci ima udjel od 25 posto. Da bi se postupak privatizacije mogao obaviti, Dunav se morao prethodno “osloboditi” ovisnih poduzeća, koja su poslovala u njegovu sastavu, među ostalima prodan je i hotel Jugoslavija, kao i drugi objekti koji nisu imali nikakvu vezu s poslovima osiguranja. U ukupnim osiguravajućim poslovima neživotno osiguranje sudjeluje s 89,6, a životno s 10,4 posto. Učešće neživotnog osiguranja je neznatno smanjeno, a u toj oblasti najviše je poraslo osiguranje motornih vozila koje je zabilježilo rast od 41,9 posto. Životno osiguranje poraslo je s lanjskih 9,4 posto na 10,4 posto i prema procjeni upućenih predstavlja najveću rezervu u povećanju poslova osiguranja. Ocjenjuju je se kako Srbija predstavlja značajan potencijal za razvoj različitih vidova osiguranja, a takve tvrdnje se temelje na stabilnom rastu BDP-a i nedovoljnoj razvijenosti životnog osiguranja, za koje će s povećanjem primanja biti sve više zainteresiranih klijenata. Imovinsko osiguranje povećano je za 33,2 posto, a osiguranje od odgovornosti u sektoru motornih vozila za 26,7 posto. Kasko osiguranje povećano je 12,4 na 15,3 posto.Posljednjih mjeseci registrirano je znatno povećanje zdravstvenog osiguranja, koje bilježi rast od 29 posto, što znači da je sve više građana materijalno sposobno da sebi priušti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.

Rast primanja
Prosjek primanja u srpnju iznosio je 432 eura. Iako se u ekonomskim krugovima smatra kako je prosječna plaća dovoljna tek za pokrivanje izdataka za prosječnu potrošačku košaricu vidljivo je da građani štede na hrani kako bi im više ostalo sredstava za zdravstveno i životno osiguranje.Bilančni iznos osiguravajućih kuća bilježi rast za 18,2 posto i sada iznosi 1,077 milijardi eura. Zabilježeno povećanje kapitala je 16,1 posto, odnosno s 296 na 342,8 milijuna eura. Da osiguravajuće kuće bilježe značajno povećanje posla na srbijanskom osiguravajućem tržištu potvrđuje i porast zaposlenih od 26 posto. U toj djelatnosti zaposleno je 10,732 ljudi.