Sredinom rujna bit će objavljen ponovljeni natječaj za prodaju Hercegovačke banke, potvrdio je Poslovnom dnevniku direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatko Barš. On nije precizirao pod kojim uvjetima će Hercegovačka banka biti ponuđena potencijalnim kupcima, no sigurno je kako je njezina vrijednost danas znatno manja nego prije dvije godine kada je prvi put nakon uvođenja privremene uprave ponuđena na prodaju jer je banka u međuvremenu “jela vlastitu supstancu” pa je bančina aktiva sada znatno manja od 100 milijuna maraka. Hercegovačka banka ima oko sto uposlenih te poslovnu mrežu sa 28 poslovnica, u većinskim hrvatskim područjima u BiH, te Sarajevu i Tuzli. U njezinu je portfelju i osigurateljska kuća Hercegovina osiguranje te društvo za upravljanje investicijskim fondovima Herbos-invest.

Skandal zbog nestanka
Hercegovačka banka osnovana je 1998. godine, a u travnju 2001., u vrijeme uspostave Hrvatske samouprave, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha i uz podršku međunarodnih vojnih snaga (SFOR-a), stavljena je pod privremenu upravu međunarodne zajednice. Ovlasti uprave, dioničara i uposlenika banke su suspendirani, a za privremenu upraviteljicu Petritsch je imenovao Amerikanku Toby Robinson. Međunarodna je zajednica zatvaranje, do tada jedne od najbrže rastućih banaka u BiH, obrazložila navodnim nestankom 54 milijuna kuna, koje je Vlada Republike Hrvatske upućivala udrugama i institucijama Hrvata u BiH. Poslije je sama Robinson opovrgla da je novac nestao iz banke. Premda je u trenutku uvođenja privremene uprave banka bila likvidna i uredno izvršavala sve obveze, a Agencija za bankarstvo F BiH potvrdila da nije ispunjen nijedan zakonom predviđeni uvjet za uvođenje privremene uprave, upraviteljica Robinson naredila je blokadu svih računa klijenata banke, a tadašnji glasnogovornik Agencije odmah je smijenjen. Stvarni motiv nasilnog i nezakonitog zatvaranja Hercegovačke banke bila je procjena međunarodnih dužnosnika kako će banka biti financijski motor hrvatske samouprave, a špekuliralo se kako je Austrijanac Petritsch tom odlukom istovremeno želio pogodovati bržem ulasku austrijskih bankarskih grupacija na tržište BiH. Od 2001. do danas štedišama Hercegovačke banke isplaćeni su polozi do 5000 KM, dok su štedni ulozi iznad tog iznosa, kao i depoziti brojnih tvrtki, državnih institucija i fondova do danas ostali nedostupni klijentima. Primjerice, federalno ministarstvo financija na računu kod Hercegovačke banke ima blokiranih više od 20 milijuna KM koliko iznose i polozi štediša, dok blokirani depoziti pravnih osoba premašuju 120 milijuna maraka. Zbog blokade Hercegovačke banke Hercegovina, koja je do tada bila gospodarski najdinamičniji dio BiH, gospodarski je znatno oslabljena. Mnoga poduzeća su zatvorena ili su zbog blokade novca nastavila otežano poslovati i bila prisiljena uzimate pozajmice drugih banaka. Prije dvije godine privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson je smijenjena nakon što natječajem nije uspjela prodati banku. Privremena uprava nad Hercegovačkom bankom predana je federalnoj Agenciji za bankarstvo. Robinson je ponudila banku po cijeni od 68 milijuna dolara.

Ponuda Fime
Čitav “paket”, koji je uključivao Hercegovačku banku, čija je aktiva za pet godina smanjena sa 150 na 114 milijuna KM, obuhvaćao je i 86 posto vlasničkog udjela u Hercegovina osiguranju te 85,71 posto vlasništva u društvu za upravljanje investicijskim fondovima, Herbos investu. Ponudu, tada jedinog ponuđača Vaba banke, sadašnje Fima banke, Robinson nije prihvatila uz obrazloženje da je ponuđeni iznos manji od likvidacijske mase. Fima banka tada je ponudila isplatu 12 posto deponiranih sredstava ili štednje u gotovini uz oročenje 18 posto novca na tri godine uz kamatu od 5 posto i oročenje 30 posto novca na šest godina uz kamatu od 6 posto. Premda je većina štediša i depozitara, uključujući i federalnu vladu prihvatila takve uvjete, Robinson je odbacila ponudu.

Fima i Intesa SanPaolo – potencijalni kupci

Izvršni direktor sarajevske Fima banke Leon Begić nedavno je Poslovnom dnevniku potvrdio kako je banka načelno i dalje zainteresirana za kupnju Hercegovačke banke, a među potencijalnim kupcima mogla bi se pojaviti i Intesa Sanpaolo banka BiH, koja planira akvizicijama domaćih banaka povećati svoj tržišni udio u BiH. Intesa, inače, u regiji ima i drugu po veličini hrvatsku banku, Privrednu banku Zagreb, dok je srspka Intesa banka vodeća banka u zemlji s 54 mil. eura dobiti u prvom polugodištu 2008.