Za uzgajanje, proizvodnju, pakiranje i prijevoz šalice kave potrebno je utrošiti 140 litara vode, za jedan hamburger 2400 litara, a za par traperica čak 10.000 litara vode, izračunao je britanski profesor Jon Entoni Alan, s londonskog koledža King.

On je ranih devedestih godina razvio sustav mjerenja količine vode potrebne da se neka roba proizvede i stavi u promet. Profesor Alan će za razvoj svog koncepta “virtualne vode”, tokom Svjetskog tjedna vode, koji je u toku u Stokholmu, dobiti nagradu od 150.000 dolara, koju dodjeljuje Stokholmski međunarodni institut za vodu (SIWI), prenosi agencija DPA. Prema njegovim proračunima, svaki građanin SAD-a potroši oko 6800 litara virtualne vode dnevno, u što je uračunata sva voda potrebna za proizvodnju dobara kao što su odjeća i hrana koju koristi. To je oko tri puta više od potrošnje virtualne vode prosječnog Kineza. SIWI je zajedno s organizacijom UN za hranu i poljoprivredu (FAO) i Međunarodnim institutom za upravljanje vodom (IWMI) apelirao na građane svijeta da smanje bacanje hrane jer time doprinose očuvanju vodnih resursa i podupiru buduću poljoprivrednu proizvodnju. U izvještaju koji su izdale tri institucije bacanje hrane uspoređuje se s nezavrnutom pipom. Istraživač IWMI Sharlot de Fretir napominje da se možda čak polovina vode korištene u svijetu za proizvodnju hrane uzalud razbacuje. Istovremeno oko 1,2 milijarde svjetskog stanovništva živi u područjima u kojima nedostaje vode. Procjenjuje se da se u SAD-u svake godine baca čak 30 posto hrane u vrijednosti od oko 48,3 milijarde dolara.
(C. BA)