EN DE

Varšavska burza prestigla Bečku

Autor: Milan Lazarević
20. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Gledajući vrijednost tvrtki čijim se dionicama trguje, Poljaci imaju najveću burzu u srednjoj i istočnoj Europi

Varšavska burza postala je vodeća u regiji srednje i istočne Europe pošto je po vrijednosti kompanija, čijim se dionicama trguje, prestigla dosad najjaču Bečku burzu. Prema upravo objavljenim podacima, vrijednost dionica s kojima se trguje na burzi u glavnom gradu Poljske dostigla je 122 milijarde eura, pet milijardi više nego što je u Beču. Prema poljskom analitičaru Marcinu Preszlowskom, glavni razlog tog uspjeha jest priljev stranih komitenata. Dok je 2003. Varšavska burza imala samo jednu kompaniju koja je izdavala papire od vrijednosti iz inozemstva, sada ih je ovdje čak 25.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad Beča
Istovremeno je njihov broj u Beču pao sa 21 na 18. “Rastući broj stranih kompanija na burzi u Varšavi je rezultat strategije, olakšanog pristupa imovini, kao i stabilne investitorske baze koja obuhvaća i strane investitore. Uspjehu su, također, doprinijele niske cijene primarne ponude dionica i marketing”, rezimirao je ovaj analitičar. Prema Vladimiru Gešperiku, šefu tvrtke Capital Markets, uspjeh poljske burze duguje i veličini zemlje. “Burza je mjesto gdje se sreću potražnja za dionicama s ponudom. A 38 milijuna Poljaka su 38 milijuna potencijalnih investitora, kupaca i prodavača”, izjavio je on, dodajući da je nemalu ulogu imalo i geopolitičko opredjeljenje u New Yorku gdje su najveće američke banke najavile da će od burzi u regiji preferirati Varšavu u čemu su imale i podršku političkih vrhova zemlje.Vladmir Vano, analitičar Volskbank-Slovačka vidi, međutim, u poljskom prvenstvu prozaičnije razloge. “U regionalnim i europskim relacijama poljske su dionice dosta jeftine s obzirom na perspektive visokog rasta. Osim toga očekivana privatizacija Varšavske burze privukla je ne samo investitore nego je pomogla da poveća obrt i likvidnost”, tvrdi on. Istovremeno, izravnom konkurentu, Bečkoj burzi dosta lošije ide što je pomoglo uspostavljanju primata burze u poljskoj metropoli. “U Poljskoj je više zanimljivih emisija nego na Bečkoj burzi, gdje se, ipak, trguje, uglavnom dionicama austrijskih tvrtki, među kojima su za strane investitore zanimljive samo dionice Erste Bank i Raiffeisen Bank”, objašnjava Gešperik. Vano razloge zaostajanja austrijske burze vidi u tome što ta zemlja istina pripada geografski srednjoj Europi, ali je ekonomski među starim članovima Unije. U starim članicama prevladavaju bojazni od izrazitijeg ekonomskog usporavanja. To nije sredina koja bi privlačila tvrtke izgledima za zaradu, cijenama dionica i prometom na burzi“, precizirao je. Informacije o prodaji većinskog udjela na Praškoj burzi, koja je, inače, između dva rata bila veća i od Bečke i Varšavske, i bila uvjerljivo najjača u regiji, mogle bi izazvati novi val konkurencije. Bečka burza ne taji namjeru da kupi 90-postotni udio, koji se procjenjuje na oko 300 milijuna dolara, a u tome bi joj mogla konkurirati prije svih Varšavska burza koja je i sama prije pokazivala tu težnju.

Varšavska burza postala je vodeća u regiji srednje i istočne Europe pošto je po vrijednosti kompanija, čijim se dionicama trguje, prestigla dosad najjaču Bečku burzu. Prema upravo objavljenim podacima, vrijednost dionica s kojima se trguje na burzi u glavnom gradu Poljske dostigla je 122 milijarde eura, pet milijardi više nego što je u Beču. Prema poljskom analitičaru Marcinu Preszlowskom, glavni razlog tog uspjeha jest priljev stranih komitenata. Dok je 2003. Varšavska burza imala samo jednu kompaniju koja je izdavala papire od vrijednosti iz inozemstva, sada ih je ovdje čak 25.

Pad Beča
Istovremeno je njihov broj u Beču pao sa 21 na 18. “Rastući broj stranih kompanija na burzi u Varšavi je rezultat strategije, olakšanog pristupa imovini, kao i stabilne investitorske baze koja obuhvaća i strane investitore. Uspjehu su, također, doprinijele niske cijene primarne ponude dionica i marketing”, rezimirao je ovaj analitičar. Prema Vladimiru Gešperiku, šefu tvrtke Capital Markets, uspjeh poljske burze duguje i veličini zemlje. “Burza je mjesto gdje se sreću potražnja za dionicama s ponudom. A 38 milijuna Poljaka su 38 milijuna potencijalnih investitora, kupaca i prodavača”, izjavio je on, dodajući da je nemalu ulogu imalo i geopolitičko opredjeljenje u New Yorku gdje su najveće američke banke najavile da će od burzi u regiji preferirati Varšavu u čemu su imale i podršku političkih vrhova zemlje.Vladmir Vano, analitičar Volskbank-Slovačka vidi, međutim, u poljskom prvenstvu prozaičnije razloge. “U regionalnim i europskim relacijama poljske su dionice dosta jeftine s obzirom na perspektive visokog rasta. Osim toga očekivana privatizacija Varšavske burze privukla je ne samo investitore nego je pomogla da poveća obrt i likvidnost”, tvrdi on. Istovremeno, izravnom konkurentu, Bečkoj burzi dosta lošije ide što je pomoglo uspostavljanju primata burze u poljskoj metropoli. “U Poljskoj je više zanimljivih emisija nego na Bečkoj burzi, gdje se, ipak, trguje, uglavnom dionicama austrijskih tvrtki, među kojima su za strane investitore zanimljive samo dionice Erste Bank i Raiffeisen Bank”, objašnjava Gešperik. Vano razloge zaostajanja austrijske burze vidi u tome što ta zemlja istina pripada geografski srednjoj Europi, ali je ekonomski među starim članovima Unije. U starim članicama prevladavaju bojazni od izrazitijeg ekonomskog usporavanja. To nije sredina koja bi privlačila tvrtke izgledima za zaradu, cijenama dionica i prometom na burzi“, precizirao je. Informacije o prodaji većinskog udjela na Praškoj burzi, koja je, inače, između dva rata bila veća i od Bečke i Varšavske, i bila uvjerljivo najjača u regiji, mogle bi izazvati novi val konkurencije. Bečka burza ne taji namjeru da kupi 90-postotni udio, koji se procjenjuje na oko 300 milijuna dolara, a u tome bi joj mogla konkurirati prije svih Varšavska burza koja je i sama prije pokazivala tu težnju.

Širenje na Ukrajinu
Sada se, međutim, nije ni oglasila, vjerojatno zato što su glavni dioničari Praške burze odmah istakli da je prethodni uvjet za kupca da nije u vlasništvu države što je slučaj burze u Varšavi. Prema Bloombergu, Varšavska burza odmjerava i burzu u Sofiji te očekuje da bugarska vlada ponudi svoj udio na prodaju. Osim toga nedavno je ojačala svoju poziciju kupovanjem udjela od 25 posto u Ukrajinskoj burzi, najperspektivnijoj u regiji. U Varšavskoj burzi očekuju rekordan priljev novih tvrtki iza čega stoji sve jača težnja manjih i srednjih tvrtki da povećaju udio svojih dionica s kojima se trguje.

Najmanja burza u regiji je Bratislavska

Bratislavska burza je najmanja u regiji što dosta analitičara tumači geografskim hendikepom, odnosno veličinom Slovačke. Međutim, Slovenija ima dva milijuna stanovnika, Slovačka osjetno više, 5,4 milijuna, ali Ljubljanska burza ima tri puta veći obujam trgovine nego Bratislavska. Neki analitičari smatraju da su tome krive još devedeste godine kada je pravna zaštita manjinskih dioničara bila slaba pa su mnogi investitori u velikom luku zaobilazili Bratislavu. Stvari su se u međuvremenu promijenile. U Slovačkoj su izvedene vjerojatno najdosljednije reforme u regiji zahvaljujući čemu je zemlja postala lider po stranim investicijama i stopi rasta. Ali burza je ipak ostala najslabija.

Autor: Milan Lazarević
20. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close