Potpisivanje ugovora o strateškom partnerstvu Fiata i srbijanske vlade najavljeno je za početak rujna. Obje strane su nakon višemjesečne analize odlučile povećati vlastite uloge u gradnju nove tvornice u kojoj će se godišnje proizvoditi 300.000 automobila. Prvobitno je bilo zamišljeno da Fiat uloži 700 milijuna eura u tehnološko opremanje proizvodnih pogona, a vlada i općina Kragujevac u gradnju potrebne infrastrukture.

Najnoviji nacrt ugovora, koji će biti predmet razgovora dviju strana 21. kolovoza, predviđa povećanje ulaganja Fiata za sto milijuna eura, dok će vlada iz proračuna izdvojiti još toliko tako da će ukupna investicija iznositi 1,2 milijarde eura. To je dosad najveća investicija u proizvodnju jer su dosad dominirala ulaganja u bankarsko-financijski sektor, trgovačku djelatnost, telekomunikacije i nekretnine zato što su se to pokazali kao najisplativiji poslovi. Kako je rekao Nebojša Zdravković, zamjenik kragujevačkog gradonačelnika, ugovor je praktično usuglašen. Jedino je preostalo da se riješe pojedine nijanse tehničke prirode. Predviđeno je da na svečanom potpisivanju ugovora budu najviši državni dužnosnici dviju država. Osim Fiata u Kragujevcu će proizvodne pogone podići više njegovih kooparanata iz Italije tako da će u proizvodnji automobila biti zaposleno više od deset tisuća radnika. Za potrebe kooperanata lokalna vlast osigurala je besplatno zemljište na kojemu će biti podignuti proizvodni pogoni. Nakon što su Fiatovi stručnjaci obišli Zastavine kooperante, zaključeno je kako oni ne ispunjavaju visoke Fiatove kriterije tako da će praznina biti popunjena kooperantima iz Italije, koji će dio proizvodnje instalirati u Kragujevcu. Velike obveze vlada ima u gradnji pratećih infrastrukturnih objekata, poput nove elektrane radi stabilne opskrbe strujom, zatim proširenja prilaznog pravca do autoceste Beograd – Niš, zatim gradnja obilaznice oko grada, a po svojoj prilici bit će, na zahtjev talijanskog partnera, aktualizirana i gradnja aerodroma kako bi prometna komunikacija između Kragujevca i Torina bila što učinkovitija, a u planu je da obližnje jezero posluži za promet hidroaviona. To će u mnogome izmijeniti izgled grada, koji će od “doline siromaštva” biti pretvoren u grad s velikim mogućnostima za gospodarski razvoj. Dolazak velikih trgovačkih lanaca, poput Merkatora Super nove ili izraelske Plaze, to najbolje potvrđuju. Proizvodnja automobila u novoj tvornici započet će 2009. godine, s time da će puni kapacitet biti korišten u 2010. godini. Čak 95 posto proizvedenih vozila bit će namijenjeno izvozu, što će u velikoj mjeri pridonijeti uravnoteženoj vanjskotrgovinskoj razmjeni koja je dosad bila nepovoljna za Srbiju jer je godišnji deficit iznosio više od osam milijuna dolara. Zastava će, u međuvremenu, morati napustiti dosadašnji vlastiti program automobila, odnosno prestati s proizvodnjom Yuga, Zastave 101 i Floride. Još se pouzdano ne zna hoće li proizvodnja tih vozila biti napuštena ili će se premjestiti u neki drugi grad. Kao moguće mjesto spominje se Sombor u kojemu su se dosad proizvodili automobili za specijalne namjene. U Zastavi smatraju da je preseljenje opreme upitno jer je riječ o premještanju strojeva koji zauzimaju prostor gotovo pet nogometnih igrališta.

Opel ostaje usprkos Fiatu

Dolazak Fiata aktualizirao je i sudbinu ugovoraZastava i General Motorsa o montaži vozila Opel clasic. Fiat nije pristao da se u vornici u kojoj će imati 70 posto udjela sklapa automobil konkurencije, a GM ne namjerava odustati od ugovora o montaži Opel clasica. Rješenje će, kako stvari sada stoje, biti pronađeno u gradnji posebnog pogona u kojemu će se proizvoditi spomenuti Opelov automobil. Na temelju sklopljenog ugovora Opel clasic već se više od godinu dana prodaje u Srbiji bez plaćanja carinskih pristojbi, a njegova montaža trebala bi početi koncem godine. GM je zainteresiran za sklapanje automobila u Kragujevcu jer će ovaj grad dobiti status slobodne carinske zone, ali i zato što ima obrazovanu i jeftinu radnu snagu.