Aktiva sve 33 banke u Hrvatskoj na kraju prvog polugodišta dosegnula je 348,2 milijarde kuna i prema nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke bilježi simboličnih 0,9 posto rasta u odnosu na početak godine. Na godišnjoj razini, u odnosu na lanjski lipanj, aktiva je veća nešto više od sedam posto. Zbog nešto restriktivnijeg regulatornog okvira središnje banke već duže vrijeme govori se o usporavanju rasta aktivnosti banaka. No, usporedbe sa 6,7 posto nominalnog rasta aktive u prvom lanjskom polugodištu donekle su ipak otežane. Stagnantni statistički podaci za prvih šest mjeseci ove godine dijelom se mogu pripisati i “bildanju” aktive kojem je pribjegla većina banaka kad je u prosincu prošle godine HNB odlučio bankama ‘oprostiti’ prekoračenje kreditnog rasta i osloboditi ih upisa penalizirajućih blagajničkih zapisa.

Dizanje osnovice
Da su u prosincu banke posegnule za ‘umjetnim’ dizanjem osnovice za ovu godinu (plasirajući značajne iznose fiktivnih kredita koje su povukli već po Novoj godini) pokazalo se već u statistici za siječanj, kad su ukupni krediti u odnosu na mjesec prije bili manji. Akrobacije potkraj prošle godine tako donekle otežavaju usporedbe i procjene stvarnih razmjera usporavanja rasta bankarskog sektora. Kako god bilo, prema nerevidiranim podacima HNB-a objavljenim u ponedjeljak, u prvom su polugodištu banke ostvarile ukupno 3,34 milijarde kuna bruto dobiti, a u istom lanjskom razdoblju bruto dobit svih banaka bila je 2,49 milijardi kuna. No dok su u prvom dijelu prošle godine samo dvije banke iskazale gubitak, ove godine njih pet je HNB izvijestilo o negativnom skoru, pri čemu su najveće minuse zabilježile Nava banaka (21 milijun kuna) i Veneto banka (13 milijuna). S obzirom na tržišne udjele, već uobičajeno najveću dobit prije oporezivanja ostvarila je Zagrebačka banka; premašila joj je milijardu kuna, čime je znatno veća u odnosu na prošlu godinu (lani u prvom polugodištu 644 milijuna), a u odnosu na ovogodišnji rezultat svih banaka predstavlja 30-ak posto. Kod Privredne banke polugodišnja je bruto dobit dosegnula 747 milijuna kuna, što je gotovo istovjetno lanjskom polugodišnjem rezultatu. Treća po veličini aktive, Erste & Steiermärkische banka, i po bruto dobiti slijedi dvije vodeće.

Prilika za konsolidaciju
Ostvarila je 451,3 milijuna kuna, odnosno stotinjak milijuna više nego prošle godine. Vodeća petorka u ostvarenoj je dobiti na razini sektora participirala gotovo 84 posto. Unatoč ograničavajućim usporedbama podataka o rastu aktive, neke od vodećih banaka očito su ovu godinu, koju će očito obilježiti inflacija i nešto sporiji ekonomski rast, iskoristile za konsolidaciju. Tako, primjerice, Hypo Alpe-Adria, bilježi smanjenje aktive za šest posto, a tri posto manju aktivu u odnosu na početak godine bilježi i Hrvatska poštanska banaka. No, za razliku od Hypa koji danas u konkurenciji desetak najvećih banaka prednjači stopom adekvatnosti kapitala (čak 19,4 posto), Hrvatska poštanska banka se u odnosu na godinu dana ranije dodatno približila propisanoj adekvatnosti kapitala. Sa stopom od 10,9 posto HPB je jedna od banaka koje (i) minimalna stopa adekvatnosti ograničava u kreditnim aktivnostima, odnosno povećanju rizikom ponderirane aktive. No, planirana dokapitalizacija i dalje se ne konkretizira.