Inina dionica drugi je put u dvije godine postala najtraženija dionica na Zagrebačkoj burzi zahvaljujući borbi europskih kompanija oko njenog preuzimanja. Kada je prije dva mjeseca iz Vlade procurila informacija da je država spremna svojih 19 posto dionica najveće domaće naftne kompanije razmijeniti za dionice mađarskog Mola, suvlasnika Ine, u igru se neočekivano uključio austrijski OMV i time pomrsio račune Vladi. Cijena je nakon toga počela rasti, a krenule su i spekulacije da bi mogla dostići i 3500 kuna po dionici. Nakon što su Austrijanci, doduše stidljivo i vrlo uvijeno, najavili da su i oni zainteresirani za Inine dionice, ulagačka zajednica počela je kalkulirati i spekulirati s velikim skokovima cijene dionice Ine na Zagrebačkoj burzi. Postoje mišljenja koja tvrde da bi samo tržištu trebalo dopustiti da određuje cijenu dionice Ine, odnosno da bi Vlada ostatak dionica trebala ponuditi na burzi. To bi, vjeruje se, zasigurno podiglo cijenu dionice. Jedan od pobornika te ideje je i Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva za čijeg je mandata Mol 2003. godine ušao u Inu.
Moguća cijena
“Vlada bi dionice Ine trebala ponuditi na Zagrebačkoj burzi što bi bio znak da postoji tržišna utakmica. Samo bi tako došlo do povećanja cijene dionice koja bi na taj način mogla doći do razine od 3400 kuna. Izlistavanje na Zagrebačkoj burzi potvrdilo bi da nema nikakvog dogovora između Vlade i Mola”, tvrdi Jurčić. No, za sada nema nikakve potvrde da će do takvog scenarija i doći jer se Vlada dosta čvrsto vezala uz Mol. Cijena dionice Ine je krajem travnja ove godine došla vrlo blizu razine od 2 tisuće kuna da bi u lipnju skočila na 2.900 kuna. Kada bi se nekom neupućenom promatraču sa Zapada željelo predstaviti sve teškoće tranzicije jednog socijalističkog sustava u tržišno gospodarstvo, kao i sve zamke privatizacije nekadašnjeg poduzeća u državnom vlasništvu, onda bi dionica Ine bila jedan od najboljih primjera kojim bi se taj proces mogao oslikati. U njoj su se skupile i politika, i gospodarstvo, kao i velika očekivanja prezaduženih građana koji su preko javnih ponuda dionica shvatili da se na burzi može zaraditi. Dionica Ine može se slobodno nazvati pionirom trgovanja na Zagrebačkoj burzi jer je prva dionica nekog velikog državnog poduzeća čije su dionice ponuđene najširem sloju građana preko javne ponude. Njezin uspješan IPO bio je dobra priprema za jedan puno veći, onaj Hrvatskih telekomunikacija koji je definitivno potvrdio da je burza postala mjesto koje nije rezervirano tek za malobrojne institucionalne igrače nego i za većinu građana koji su ponukani dobrom zaradom krenuli u burzovnu avanturu. Kada je krajem 2006. godine krenuo IPO 17 posto dionica Ine, oko 44 tisuće građana odlučio je kupiti paket dionica vrijedan 38 tisuća kuna. Cijena jedne dionice iznosila je tada 1.690 kuna. Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević u šali je govorio kako će skupštine dioničara trebati održavati na stadionima. Uspjeh javne ponude dijela dionica Ine bio je dobra uvertira za IPO HT-a u koji se uključilo preko 400 tisuća građana.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Novinarko ne lupetaj, nije financijska kriza u svijetu buknula početkom 2008-me.
Čak i mi amateri smo strahovali od nje već tokom ljeta 2007-me a to kaj se onda iskoristila euforija za iskrcaje
raznih interesnih skupina pa se sad svi praviju englezi to su priče za malu djecu koju i vi vjerojatno
totalno neinformirani novinari širite.
Ina je tako prešla u ruke izraelcima????? tipfeler
Uključite se u raspravu