U Sjedinjenim Državama sve se više čuju pozivi na strožu vladinu kontrolu kreditne industrije, posebno dijela koji se odnosi na kreditne kartice. One se u ovoj zemlji uvelike reklamiraju i nude poštom i u trgovinama kao “kupovni alat” koji pruža ekonomsku moć, ali uz visoku cijenu.

Amerikanci su u kreditnim karticama 2004. godine dugovali ukupno 800 milijardi dolara. Danas taj dug iznosi oko 968 milijardi. Prosječna kamata za kreditne kartice iznosi 13,5 posto. Kritičari kreditnih kartica kažu da su banke omogućile svojim klijentima da do njih dođu na prejednostavan način. No tome bi sada mogao doći kraj. Naime, kriza na tržištima stambenih kredita počela je utjecati i na industriju kreditnih kartica. Plaćanja sve više kasne, naknade za kasna plaćanja bankama donose sve veće profite, a zakašnjele otplate obično nose sa sobom i velika dugovanja. Američka središnja banka izvješćuje da su dvije trećine američkih banaka nedavno pooštrile zajmovne uvjete. Mnogi su se potrošači požalili, na primjer, da im je maksimalan dopušteni limit na kreditnim karticama smanjen bez upozorenja. Neke zakonodavce zabrinjava što vlasnici kartica nemaju dovoljnu zaštitu od onog što kritičari nazivaju zlouporabnom praksom. To su postupci poput povećanja kamatne stope zbog, primjerice, propuštenog plaćanja mjesečne rate ili drugog duga. Osim toga banke mogu povećati šanse za zakašnjelu otplatu mijenjajući datum mjesečne otplate za kreditne kartice. Iako ta industrija ne vidi potrebu za novim pravilima, Kongres već neko vrijeme razmatra prijedloge zakona kojima bi se povećala zaštita vlasnika kartica. Inače, 82 posto američkih građana smatra da kreditne kartice pružaju korisne usluge. Međutim, većina od 58 posto njih kaže da ne vjeruje kompanijama koje izdaju kreditne kartice.
(VOA)