Splitski pomorski prijevoznik Jadroplov poslovao je u prvom polugodištu s neto dobiti od 4,3 milijuna kuna, što je više od osam puta manje nego u istom razdoblju lani, podatak je iz financijskog izvješća Jadroplova objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Dobit Jadroplova u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila je 35,8 milijuna kuna, a na smanjenje je, prema podacima iz tvrtkina polugodišnjeg izvješća na ZSE, najviše utjecao pad tečaja američkog dolara. Naime, dobit je smanjena za 31,5 milijuna kuna od čega se 18,8 milijuna kuna odnosi na povećanje negativnih tečajnih razlika zbog pada tečaja dolara.

Prodaja u inozemstvu
Uprava napominje da je s uključenom zadržanom dobiti u prvom polugodištu ove godine ostvarena dobit od 56,7 milijuna kuna (u istom razdoblju lani gotovo 79 milijuna kuna, odnosno bez efekta prodaje broda “Hope” 51,3 milijuna kuna). Iskažu li se financijski rezultati, s uključenom zadržanom dobiti u dolarima, u prvom polugodištu ove godine ostvarena je dobit od 12,3 milijuna dolara, a u istom razdoblju prošle godine dobit od 14,6 milijuna dolara, odnosno bez efekta prodaje broda “Hope” 9,5 milijuna dolara. Iskazano u dolarima (sa zadržanom dobiti) ostvareni rezultat u prvom polugodištu slabiji je za 2,2 milijuna dolara u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a bez učinka prodaje broda bolji je za 2,9 milijuna dolara, kaže se u komentaru Uprave. Ukupni prihodi u prvom polugodištu iznosili su 215,1 milijun kuna i u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 39,1 milijun kuna, odnosno za 22,2 posto. Većinu prihoda Jadroplov je ostvario prodajom u inozemstvu, u iznosu od 189,8 milijuna kuna, što je za 19,5 posto više nego u prvom prošlogodišnjem polugodištu. Ukupni rashodi povećani su za 70,5 milijuna kuna ili za 50,3 posto, na 210,8 milijuna kuna. Poslovni rashodi su veći za 62,1 milijun kuna, financijski za 15,4 milijuna kuna, a izvanredni rashodi su manji za 7 milijuna kuna. U okviru poslovnih rashoda amortizacija je povećana za 36 milijuna kuna, na 72,5 milijuna kuna (zbog povećanja knjigovodstvene vrijednosti brodova zbog usklađivanja s njihovom tržišnom vrijednošću koja predstavlja revalorizirani iznos). Materijalni troškovi veći su za 8,8 milijuna kuna (iznosili su gotovo 27 milijuna kuna), a ostali troškovi za 17,3 milijuna kuna (iznos od 60,4 milijuna kuna). Materijalni troškovi i ostale pozicije troškova uglavnom su povećani zbog havarija na dva broda, a pri otklanjanju posljedica tih havarija prijevremeno su obavljena i dokovanja tih brodova, navodi Uprava u komentaru izvješća. U splitskoj pomorskoj tvrtki ističu također da su, isključi li se efekt povećane amortizacije, ukupni rashodi povećani 34,5 milijuna kuna, odnosno za 24,6 posto.

Dionica izgubila na vrijednosti
Dionica društva se na Zagrebačkoj burzi u proteklih 12 mjeseci kretala u rasponu cijene od 470 kuna do 870 kuna. Ukupan promet dionicom je u tom razdoblju iznosio 690 milijuna kuna. Dionicom je trgovano i u utorak po prosječnoj cijeni od 478 kuna što je bio manji pad u odnosu na dan prije kada je dionica dan završila s cijenom od 480,02 kune. Jadroplov se nedavno spominjao u javnosti u kontekstu navodno prikrivenih subvencija splitskom brodogradilištu Brodosplit. Naime, spekulacije o prikrivenom subvencioniranju proizašle su iz omjera tržišnih cijena bulk carriera i ugovorene cijene između Jadroplova, u kojem država (Hrvatski fond za privatizaciju, Agencija za osiguranje štednih uloga i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) raspolaže s većinskim paketom od 72,7 posto dionica. Prema analitičarima bulk carrier za Jadroplov na tržištu stoji manje, oko 48,5 mil. dolara, a prema ugovoru između te dvije državne tvrtke dogovorena je cijena od 52,5 milijuna dolara po brodu.

AZTN: Nije bilo prikrivenih subvencija

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na upit Poslovnog dnevnika o statusu državnih jamstava nedavno je pojasnila da su izdana jamstva Brodosplitu i drugim brodogradilištima očekivana jer aktivnost brodogradilišta ne može stati dok se provodi restrukturiranje ili privatizacija. “Bitno je da su te novogradnje, odnosno jamstva, uključene u dostavljene planove restrukturiranja, pa će se onda ocjenjivati i analizirati u okviru ukupnog procesa restrukturiranja”, kazala je Olgica Spevec iz AZTN-a. Odnosno, ugovor Jadroplova i Brodosplita o gradnji dvaju brodova za rasuti teret, vrijedan 105 milijuna dolara, za čiju je gradnju Vlada nedavno izdala državna jamstva, za sada ne spada u red “prikrivenog subvencioniranja”.