Na sjednici Vlade RH održanoj posljednjeg dana srpnja donesena je odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za poticanje ulaganja rizičnog kapitala u male i srednje poduzetnike. Glavni cilj državnih potpora rizičnom kapitalu je da te potpore moraju dovesti do neto povećanja dostupnosti rizičnog kapitala za male i srednje poduzetnike, tj. moraju stvoriti veći utjecaj na ulaganja privatnih ulagača. Tim državnim potporama upravljat će ministarstvo nadležno za gospodarstvo i malo i srednje poduzetništvo, kao i druga nadležna tijela za promicanje ulaganja.

Fondovi rizičnog kapitala
Naime, mjera rizičnog kapitala mora predviđati tranše financiranja, bilo u cijelosti ili djelomično financirane državnom potporom, koje ne prelaze 1,5 milijuna eura po ciljanom malom i srednjem poduzetniku tijekom razdoblja od godine dana. No ove potpore isključuju poduzetnike koji se nalaze u teškoćama, odnosno koji su u sanaciji ili u procesu restrukturiranja, te se isključuje sektor brodogradnje, ugljena i čelika. U priopćenju proljetnom Europskom vijeću, Europska komisija je uočila nedostatnu razinu rizičnog kapitala koji je dostupan inovativnim mladim poduzetnicima koji tek izlaze na tržište. “Fondovi rizičnog kapitala imaju pozitivan utjecaj na stvaranje novih poslovnih inicijativa odnosno novih poduzeća, zapošljavanje te primjenu inovacija u gospodarstvu. Nove poslovne inicijative i inovacije u većini slučajeva su rizični projekti kojima nisu lako dostupni klasični izvori financiranja kao što su krediti banaka ili kapital prikupljen inicijalnim javnim ponudama (IPO)”, izjavio je za Poslovni dnevnik pomoćnik direktora FIMA FAS-a Edin Hadžavdić.

Mjere počivaju na državi
Dodaje kako Venture capital ili Private equity vrlo dobro popunjavaju navedenu prazninu u dostupnim izvorima financiranja gdje su oni važan izvor financiranja poduzetnika, no još nisu dovoljno zaživjeli na ovim prostorima, a također zahtijevaju i veliku vještinu i iskustvo onih koji ga nude tržištu. Prema ovoj odluci Vlade, koja je proizašla iz odluka i pravne stečevine Europske unije, izbor oblika mjera potpora rizičnom kapitalu općenito počiva na državi. Stoga država ima mogućnost osnivanja investicijskih fondova u kojima je ona partner, ulagač ili sudionik, čak i po manje povoljnim uvjetima od ostalih ulagača, piše u odluci Vlade. Isto tako, država može dati jamstva ulagačima u rizični kapital ili fondovima poduzetničkog kapitala za udjel investicijskih gubitaka, odnosno jamstva dana u odnosu na zajmove ulagačima za ulaganja u rizični kapital. Naravno, pod uvjetom da ta jamstva ne prelaze 50 posto nominalnog iznosa ulaganja za koje se daje jamstvo. Nadalje, država može koristiti i ostale financijske instrumente u korist ulagača u rizični kapital te davati poticaje investicijskim fondovima. Naravno, svakim uplitanjem države u tržištnu utakmicu stvaraju se i određeni rizici koji povećavaju opasnost od državnog intervencionizma i kršenja temeljnih pravila tržišne slobode. Tako je u ovoj odluci jasno naznačeno da dodjela sredstava rizičnom kapitalu mora biti usklađena s tim tržišnim pravilima.