Talijanska ekonomija u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine nije rasla, obznanio je talijanski statistički zavod (ISTAT), što je potaklo udrugu talijanskih industrijalaca (Confindustria) na poziv za uzbunu zbog recesije. Prvi put su u ocjeni stanja talijanskog gospodarstva suglasni i industrijalci i sindikati: “nalazimo se pred rubom recesije”. Prema projekcijama koje je načinio ISTAT, a koje će službeno biti potvrđeni ili opovrgnuti 10. rujna, talijanski bruto nacionalni proizvod ne raste. Jedino je prije pet godina, odnosno u trećem tromjesečju 2003., ostvaren lošiji ekonomski rezultat od sadašnjeg, kada je BDP iznosio minus 0,1 posto. (Talijanski BDP je u 2007. iznosio 2,1 milijun milijuna dolara, prema podacima MMF-a). Ako ne bude rasta i u trećem i četvrtom tromjesečju ove godine, onda će Italija stvarno biti u recesiji.

Agrar u pozitivi
Zapravo, ISTAT prognozira da će se, prema sadašnjem tijeku ekonomije u 2008. ostvariti BDP od plus 0,1 posto, što je znatno niže od već skromne prognoze talijanske vlade koja za ovu godinu predviđa rast od samo 0,5 posto. Italija se, zapravo, nalazi u stagflaciji, gdje rastu cijene, a ekonomija stoji. Talijansko gospodarstvo ima najlošije rezultate među zemljama OECD-a. Dok zemlje OECD-a imaju pad od 0,6 posto u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine, Italija ima pad od 0,9 posto. U Italiji stagniraju industrija i uslužna djelatnost, dok je jedino poljodjelstvo pokazalo određeni rast. Što je najteže, ni izvoz ne pokazuje napredovanje, pa se sve više optužuje politika guvernera Europske središnje banke koja povećava eskontnu stopu. “Nepobitno je ekonomska kriza globalna, ali Italija je u njoj u najtežem položaju”, izjavio je tajnik sindikalne konfederacije CGIL, Agostino Megale, te traži od talijanske vlade mjere koje bi probudile gospodarstvo. Ministar za razvitak Claudio Scajola baca krivicu za stanje u talijanskom gospodarstvu na opće europsko i svjetsko stanje, te na “pretjerano visoki euro” u odnosu na ostale monete, prvenstveno prema dolaru. Vlada desnog centra premijera Silvija Berlusconija drži kako su mjere za poticanje gospodarstva uključene u državni proračun za sljedeću godinu koji ujesen treba usvojiti Parlament. Berlusconi drži kako u tom dokumentu ne treba mijenjati ni zareza, te će vlada vjerojatno zatražiti izglasavanje povjerenja državnom proračunu. Oporbeni lijevi centar ocjenjuje državni proračun neadekvatnim za stanje u kojem se nalazi gospodarstvo zemlje. U međuvremenu, kupovna moć Talijana, kao i njihova ušteđevina, pada. Talijanske obitelji će u ovoj godini, u prosjeku, izgibiti 2182 eura na razna poskupljenja.

Spas u luksuznoj robi
Ekonomska kriza pojela je i ušteđevine. Između konca 2007. i početka 2008., ekonomska kriza je progutala oko 150 milijardi eura talijanskim obiteljima. Talijanska središnja banka, Bankitalia, obznanila je kako je bogatstvo talijanskih obitelji, odnosno aktivna financijska moć na početku godine iznosila 3538 milijardi eura, odnosno 150 milijardi manje nego u posljednjem tromjesečju 2007. Italiju “spašava” izvoz visokokvalitetne robe. Porast izvoza luksuznih proizvoda made in Italy porastao je između 10 i 37 posto, ovisno o tome radi li se o odjeći ili strojevima, prema zemljama OPEC-a u Rusiji, dakle onih iz kojih Italija uvozi naftu i plin. U 2007. su proizvodi vrhunske kvalitete (odjela, namještaj, hrana, automobili, jahte itd.) ostvario višak u izvozu od 113 milijardi eura, a u pet mjeseci 2008. samo u strojevima i modi ostvaren je višak od izvoza u vrijednosti od 30 milijardi eura. Izvoz strojeva, dakle luksuznih automobila i jahti, porastao je u ovoj godini za 11 posto. Dakle, za izlazak iz krize talijansko gospodarstvo će se sve više okretati proizvodnji visokokvalitetne robe za bogata tržišta.

Kriza neće utjecati na trgovinu s Hrvatskom

Stanje u talijanskom gospodarstvu ne bi trebalo pogoditi talijansko-hrvatsku robnu razmijenu koja je u 2007. iznosila je 6,5 milijardi dolara, od čega je Hrvatska izvezla u vrijednosti od 2,4 milijarde dolara. Italija je najveći uvoznik hrvatskih proizvoda i sudjeluje sa čak 20 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, dok čini 16 posto hrvatskog ukupnog uvoza. Kod izravnih ulaganja u Hrvatsku Italija je sa 981,4 milijuna eura, koliko je uložila od 1993. do 2007., tek na sedmom mjestu. Najviše je uloženo u kupnju banaka pa u telekomunikacije itd. Talijanske banke Unicredito i Intesa, vlasnici Zagrebačke i Privredne banke, drže više od 45 posto hrvatskog bankarskog tržišta.