Statistički ured Europske unije, Eurostat, nedavno je za 2007. procijenio da je prema paritetu kupovne moći hrvatski bruto domaći proizvod po stanovniku bio na 55 posto prosjeka 27 članica EU. No, dok su kod većine članica nacionalni računi usklađeni, kod Hrvatske izračunom BDP-a nije obuhvaćena siva ekonomija, kao ni još neke metodološke prilagodbe. To uskora više neće biti slučaj. U sklopu procesa pridruživanja EU Hrvatska će uskoro Bruxellesu proslijediti tzv. metodološke korekcije za izračun BDP-a. Veći dio odnosi se upravo na sivu ekonomiju. Željko Lovrinčević, viši znanstveni suradnik zagrebačkog Ekonomskog instituta i vanjski član Savjeta Hrvatske narodne banke, reći će kako su predvidivi učinci toga višeznačni, kao i sam fenomen sive ekonomije.

Uz ovogodišnji nastavak izdašna punjenja proračuna i rast prihoda od oko 11 do 12 posto danas se najviše ističe utjecaj rasta cijena. Ponešto je ipak i posljedica daljnjih pomaka u zahvaćanju sive zone?
– Nekoliko je ključnih faktora za dobro punjenje proračuna. Jednim dijelom prenesen je nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja, premda su ove godine ona nešto usporena u odnosu na lani. Punjenju proračuna znatno je pridonijelo i povećanje cijena i deficita u razmjeni energenata i poljoprivrednih proizvoda. Treba imati na umu da je u prvom dijelu godine zabilježen i dosta intenzivan porast zaposlenosti. Konačno, činjenica o kojoj se malo govori, a traje već nekoliko godina, jest opadanje udjela sive ekonomije u odnosu na bruto domaći proizvod. Nema razloga ne pretpostaviti da i ove godine dio rasta proračunskih prihoda treba pripisati trendu smanjivanja sive ekonomije i daljnjem poboljšanju učinkovitosti Ministarstva financija u prikupljanju poreza.

Može li se pritom izmjeriti doprinos reduciranja sive ekonomije?
– Kad se istraživanja kompletiraju, pokazat će se da je udio sive ekonomije posljednjih nekoliko godina padao prosječnom dinamikom od 0,3 posto godišnje. I to je ulazilo u službene stope BDP-a. Budući da je približno toliko rasta dolazilo zapravo od utjerivanja neslužbene u službenu zonu dugogodišnji prosjek stopa rasta će se korigirati, odnosno smanjiti za to zahvaćanje sive ekonomije.

U nedavnom godišnjem izvješću Vlade o mjerama za suzbijanje sive ekonomije njezina se veličina procjenjuje na oko 8,5 posto BDP-a. No, to nije i sve što će se uskoro dodati izračunu BDP-a?
– Metodološka prilagodba koju Hrvatska treba napraviti u procesu pridruživanja EU za izračun BDP-a uključuje dvije komponente. Uz sivu ekonomiju, to uključuje i dva tehnička termina; uključivanje stambene rente i drukčiji obračun financijskih usluga posredovanja. Zajedno sa sivom ekonomijom to daje negdje oko 13 posto BDP-a. Za taj iznos će do kraja godine Hrvatska naviše korigirati svoj službeni BDP.

To će uljepšati brojne pokazatelje koji se iskazuju u odnosu na BDP. Što su glavne negativne implikacije?
– Tu je primarno riječ o tzv. izračunu pojma vlastitih sredstava, odnosno koncepta ‘gross national incomea’ (ukupnog nacionalnog dohotka). Na osnovi te veličine utvrđuju se obveze RH u smislu uplata u zajednički europski proračun, kao i njezina prava povlačenja određenih sredstava od EU. Dobar dio tih prava definiran je razinom razvijenosti ‘per capita’. Tako se uključivanjem sive ekonomije događa nekoliko procesa. S jedne strane, očekivano povećanje službenog BDP-a za približno 13 posto djeluje dobro jer smanjuje većinu agregata kojima se iskazuju vanjske neravnoteže. Udio vanjskog duga past će, primjerice, na oko 78 posto BDP-a (lani je bio 87,8 posto), udio deficita javnog sektora također će se smanjiti i općenito će se pokazati da je Hrvatska manje ranjiva nego što su dosad pokazivali standardni indikatori. S druge strane, uključivanjem sive ekonomije povećani BDP smanjuje prava Hrvatske na povlačenje novca iz EU i povećava njezine obveze u smislu uplata u zajednički europski proračun. Ima još jedna značajna karakteristika. Ovako kako je sada siva ekonomija distribuirana po djelatnostima, povećat će se (službena) razlika između slabije i jače razvijenih regija. Oni koji su razvijeniji bit će to još više, a oni slabije razvijeni bit će relativno još manje razvijeni. Dakle, povećat će se raspon razvijenosti, a to je uvijek negativno za politiku.

Kako će se očitovati širenje raspona razvijenosti?
– Vrlo brzo pokazat će se da postojeća regionalizacija Hrvatske nije dobra jer središnja statistička regija u kojoj je Zagreb, a koja zahvaća širok prostor, već će se pri kraju ove godine naći vrlo blizu razine razvijenosti od 75 posto prosjeka EU mjereno paritetom kupovne moći. To znači da će Hrvatska već u trenutku ulaska u EU biti lišena dobrog dijela prava povlačenja sredstava iz europskih strukturnih fondova.

Koji je red veličine mogućeg uskraćivanja EU-novca?
– U pogledu tih sredstava rađene su studije, ali kad se govori o povlačenju sredstava, uvijek se govori o potencijalnim iznosima. Koliko će stvarno biti povučeno, veoma je teško reći. Među ostalim, u našem slučaju treba uzeti u obzir i to da je Zagreb tehnički najkvalitetniji i općenito najbolje predisponiran za povlačenje tih sredstava. Stoga je važno i koliko će on pomoći ostatku Hrvatske u kvalitetnijoj pripremi za sudjelovanje u projektima koji omogućuju pristup novcu EU-fondova. O konkretnim iznosima zato zasad ne možemo govoriti.

Ima li prostora za popravke u vezi s očito loše napravljenom regionalizacijom?
– Mogući popravci su tek za četiri godine kad se svakoj zemlji kandidatu ili članici ostavlja prostor da zatraži reviziju postojeće regionalizacije. No to ne znači da će je Europska komisija i prihvatiti. U suprotnom bi sve zemlje stalno išle prema revizijama kako bi im što veći dio teritorija bio otvoren za europska sredstva. Kad bi se svake četiri godine mijenjale kompletne strukture regija i njihove definicije, to bi srušilo cijeli koncept vođenja regionalne politike u EU.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

Znači li to da proces gospodarske centralizacije ostaje nepomućen u dogledno vrijeme?
– Slika će se ipak donekle promijeniti jer je siva ekonomija distribuirana tako da se značajan dio događa u turizmu, na Jadranu. Već sada su pojedine županije, poput Istarske, iskoračile toliko da se nalaze uz bok Zagrebu po razvijenosti i razini životnog standarda. Polako ali sigurno može se reći da, dijelom zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima, jug svojim gospodarskim aktivnostima ubrzano hvata ritam, dok sjever taj ritam gubi.

Turizam je poslovično zona pogodna za sivu ekonomiju. Koji su to razmjeri i što je s drugim sektorima?
–U djelatnostima hotela i restorana siva ekonomija doseže gotovo jednu trećinu i u tom segmentu nema opadanja sive zone. Dapače, s daljnjim jačanjem tog sektora i jačanjem udjela privatnog sektora udio sive ekonomije se čak blago povećava. Druga velika kategorija u kojoj je ona značajno prisutna je graditeljstvo. U njemu je siva zona nešto više od 20 posto i njezin udio počeo se povećavati s intenziviranjem investicijskog ciklusa od 2000. godine. S druge strane, značajno opada udio sive ekonomije u trgovini gdje se smanjio s gotovo trećine na današnjih 15-ak posto. To je znatnim dijelom rezultat ekspanzije (stranih) trgovinskih lanaca. U tom segmentu porez se uglavnom naplaćuje korektno, na vrijeme, i to bitno pridonosi kvalitetnom punjenju proračuna zasnovanom uvelike na potrošnim porezima poput PDV-a. Udio sive ekonomije opada u kategoriji prijevoza i industrije, dok se kod ostalih djelatnosti, izuzevši pojedinih poslovnih usluga, zadržava na stabilnoj opadajućoj liniji. Ukupno gledano, s obzirom na natprosječan rast turizma i graditeljstva kao dviju djelatnosti s najprisutnijom sivom ekonomijom, realno je zaustavljanje trenda opadanja njezina udjela na sadašnjih osam-devet posto. U isto vrijeme to nudi i značajan izvor za povećanje poreznih prihoda proračuna.

Jesu li to i glavne fronte za borbu protiv porezne evazije?
– U principu se siva ekonomija i porezna evazija podudaraju, ali ne potpuno. Dio sive ekonomije nije oporeziv, a dio aktivnosti koji ne ulazi u sivu ekonomiju je oporeziv. U svakom slučaju, Ministarstvo financija ima još poprilično prostora iako je proteklih godina dosta zahvaćeno u legalnu zonu. Za to su važne i prilagodbe kapaciteta za suzbijanje sive ekonomije. Kako se seli siva ekonomija, tako moraju jačati i seliti se i kapaciteti za njezino praćenje i suzbijanje. To znači pomake prema oblicima koji dobivaju na značenju, poput određenih djelatnosti poslovnih usluga, od zdravstva do graditeljstva. Nema mnogo smisla fokus stavljati na porezne utaje u, primjerice, djelatnosti koje se primarno bave poljoprivredom ili industrijom jer tu u biti i neće biti velikog efekta.

Koji su oblici sive ekonomije danas ‘in’?
– Primjetno je da su do prije nekoliko godina prevladavali primitivni oblici sive ekonomije, a to je najčešće neprijavljivanje zaposlenika. Usto, i prije i danas raširena je praksa prijavljivanja radnika na minimalnu plaću, a u novije vrijeme na važnosti dobivaju sofisticiraniji oblici sive ekonomije kroz različite vrste prikazivanja fiktivnih usluga i ispostavu fiktivnih računa za različite vrste savjetničkih usluga. To na neki način od Ministarstva financija traži napor da se više okrene prema utajama knjigovodstvenog karaktera.

Kratkoročno pozitivni politički bodovi

Pozitivni efekti na smanjenje vanjske ranjivosti nisu ni politički zanemarivi?
– To kratkoročno može donijeti pozitivne političke bodove i može koristiti Hrvatskoj, jer su trenutačno pokazatelji vanjske ranjivosti dosta visoki. Međutim, dugoročno smanjenje prava i povećanje obveza prema europskim fondovima jasno govore da je uključivanje sive ekonomije mač s dvije oštrice, koji ima različite učinke na ekonomiju u kratkom i dugom roku.