EN DE

Pet milijardi eura za izgradnju cestovnog i željezničkog koridora

Autor: Rato Petković
11. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Srbija žuri s dovršetkom radova kako bi konkurirala koridoru IV Rumunjske i Bugarske

Za završetak cestovnog Koridora X i remont željezničke infrastrukture na istome pravcu Srbija će u sljedećih pet godina utrošiti pet milijardi eura. Nova vlada je tome dala prioritet, ocjenjujući ga bitnim za ukupan ekonomski razvoj zemlje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za dovršetak autoceste preostalo je obavljanje radova na tri dionice: od Leskovca do granice s Makedonijom, zatim od Niša do granice s Bugarskom, te u Vojovodini od Horgoša do Novog Sada. Sve zajedno duge su gotovo 300 kilometara i za taj posao bit će potrebno investirati 1,7 milijardi eura. Radove će dobiti domaće tvrtke, a što će ujedno biti prilika građevinskoj operativi da ponovo stane na noge. Četvrta dionica je obilaznica oko Beograda u duljini od 60 km koja će, prema Milutinu Mrkonjiću, ministru za infrastrukturu, biti završena do 1. listopada. Njezin završetak omogućit će započinjanje poslova na rekonstrukciji mosta Gazela, koja će trajati 17 mjeseci. Za taj posao odobreni su inozemni krediti, ali se ne mogu koristiti dok srbijanski parlament ne ratificira ugovore sa zajmodavcima, što se očekuje da će biti učinjeno početkom rujna.

Za završetak cestovnog Koridora X i remont željezničke infrastrukture na istome pravcu Srbija će u sljedećih pet godina utrošiti pet milijardi eura. Nova vlada je tome dala prioritet, ocjenjujući ga bitnim za ukupan ekonomski razvoj zemlje.

Za dovršetak autoceste preostalo je obavljanje radova na tri dionice: od Leskovca do granice s Makedonijom, zatim od Niša do granice s Bugarskom, te u Vojovodini od Horgoša do Novog Sada. Sve zajedno duge su gotovo 300 kilometara i za taj posao bit će potrebno investirati 1,7 milijardi eura. Radove će dobiti domaće tvrtke, a što će ujedno biti prilika građevinskoj operativi da ponovo stane na noge. Četvrta dionica je obilaznica oko Beograda u duljini od 60 km koja će, prema Milutinu Mrkonjiću, ministru za infrastrukturu, biti završena do 1. listopada. Njezin završetak omogućit će započinjanje poslova na rekonstrukciji mosta Gazela, koja će trajati 17 mjeseci. Za taj posao odobreni su inozemni krediti, ali se ne mogu koristiti dok srbijanski parlament ne ratificira ugovore sa zajmodavcima, što se očekuje da će biti učinjeno početkom rujna.

Srbija žuri sa završetkom radova na spomenutim dionicama, kako bi preduhitrila Rumunjsku i Bugarsku, koje grade paralelni pravac koji povezuje središnju Europu s Bliskim istokom. Mrkonjić smatra kako će Koridor X kroz Srbiju biti završen za najdulje tri godine i tako zadržati prioritet pred Koridorom 4 koji se gradi u spomenute dvije države. EU je još prije godinu dana zatražila od Srbije da završi radove na Koridoru X u roku od tri godine. Taj rok će teško biti ispunjen, jer predstoje radovi na najtežem dijelu, odnosno proširenje dva klanca. Pravac kroz Srbiju ima prednost, jer je za 380 km kraći od onoga što će prolaziti kroz Rumunjsku i Bugarsku, ali se pokazao sporijim zbog obavljanja carinskih formalnosti na graničnim prijelazima. Koridor X je za Srbiju od velikog ekonomskog značenja, jer se od inozemnog prometa na njemu godišnje inkasira 180 milijuna eura samo od naplate pristojbi za ceste, dok su prihodi još veći ako se uračunaju ugostiteljske usluge i prodaja naftnih derivata. Sredstva za završetak spomenutih radova bit će osigurana dijelom iz proračuna, te inozemnim kreditima, a u planu je i izdavanje državnih obveznica. Po svemu sudeći, izgradnja dionice od Horgoša do Novog Sada, što se nalazi u sastavu buduće autoceste, koju je trebao graditi austrijski konzorcij Alpina Maireder-Porr kao koncesionar, past će na teret domaćih financijskih izvora, jer se ugovor o koncesiji nalazi pred raskidom. Gradnja te dionice trebala je početi 1. travnja, ali su radovi odgođeni zato što je Deutsche banka otkazala kreditiranje objasnivši da to čini zbog rizika od političke nestabilnosti Srbije. Koncesionar će do 23. kolovoza dati vlastiti prijedlog za raskid ugovora. Ako dvije strane ne postignu suglasnost o raskidu ugovora, njegova važnost će automatski prestati koncem godine, ako do tada koncesionar ne osigura financijska sredstva za izgradnju autoceste. Svi su izgledi da će dvije strane postići suglasnost, jer je vlada spremna vratiti koncesionaru 10 milijuna eura, koliko je iznosilo njegovo jamstvo da će izvršiti ugovorne obveze. Do raskida ugovora dolazi zato što je koncesionar u međuvremenu zatražio izmjene sporazuma, koje vlada nije mogla prihvatiti jer se od nje tražilo da prihvati produljenje ekploatacije autoceste sa 25 na 30 godina, te da koncesionaru nadoknadi sredstva ako promet bude manji od predviđenog.

Loša željeznička infrastruktura

Veliki izdaci odnose se i na izgradnju željezničke infrastrukture, koja je u jako lošem stanju tako da vlakovi na pojedinim dionicama idu brzinama manjim od 50 km/h. Rekonstrukcijom će biti omogućene brzine do 200 km/h. Javno poduzeće Železnice Srbije najveći prihod ostvaruje od prijevoza roba na tom pravcu, a poslovni partneri iz zemlje i inozemstva vrše pritisak na osposobljavanje pruga za veće brzine. Osim za prugu, ŽS je dobio inozemni zajam za kupnju 1100 teretnih vagona. Taj posao povjeren je inozemnim kompanijama, jer domaći proizvođači nisu mogli udovoljiti uvjetima postavljenim u natječaju.

Autor: Rato Petković
11. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close