Ministar trgovine u srpskoj vladi Slobodan Milosavljević najavio je da će tijekom jeseni u tu državu doći dva velika strana trgovačka lanca. Premda nije spomenuo njihova imena, poznato je da je riječ o trgovačkim kućama iz Austrije i Turske. Njihov dolazak treba povećati konkurenciju na maloprodajnom tržištu u Srbiji na kojem postoji monopol, pa su potrošači, zbog visokih marži, izloženi povećanim toškovima. Prema neslužbenim procjenama, zbog toga je na godišnjoj razini trošak prosječno veći 500 eura.

Visoki rabati
Monopol su nametnuli srpski tajkuni, koji su, zahvaljujući dobrim vezama s strankama na vlasti, objedinili više ‘starih’ trgovačkih kuća poput Pekabete ili C marketa, a osnivali su i vlastite lance. Tako kompanija Delta Miroslava Miškovića raspolaže s četiri od šest postojećih lanaca. Iako u toj kompaniji osporavaju ocjenu antimonopolske komisije, u javnosti vlada uvjerenje kako je Mišković, kupnjom C Marketa, trgovačke kuće s najvećim brojom trgovačkih radnji, stekao monopol, što mu omogućuje da drži marže i do 30 posto. Na tu kompaniju su se žalili i dobavljači zbog naplate visokog rabata za ulazak njihove robe u Deltine trgovačke lance i dugog počeka na naplatu robe. U beogradskim medijima dosad je više puta isticano kako su pojedine strane trgovačke kuće uzaludno pokušavale doći na srpsko tržište. Često se događalo da se i one koje su došle moraju povući, jer nisu mogle realizirati poslovne planove. Kao glavnu zapreku navodili su veliki utjecaj Miškovića na vladine strukture. Zbog toga se strahuje da bi se moglo dogoditi da i najavljeni dolazak trgovačkih kuća iz Austrije i Turske srpski monopolisti uspiju barem odgoditi. Marže za pojedine prizvode kreću se od 25 do 40 posto, što omogućava trgovcima stvaranje enormno visokih zarada. Srpsko tržište još se smatra prilično zatvorenim. Carinske pristojbe iznose 10 posto, a za poljoprivredno-prehrambene proizvode kreće se i do 25 posto. Kako su građani, zbog malih primanja, uglavnom upućeni na kupnju prehrambenih proizvoda s visokim maržama, nisu slučajno uvedene carinske stope za tu vrstu roba. U odnosu na zemlje Europske unije, carinske stope su veće tri puta.

Prema ocjeni Miroljuba Prokopijevića iz Centra za liberalne studije, veća konkurencija je najučinkovitiji lijek za smanjivanje marže. U Ministarstvu trgovine osporavaju postojanje monopola navodeći da najveći trgovački lanac pokriva svega 26 posto, što se razlikuje od izvješća Komisije za zaštitu konkurencije i poslovodstva koja tvrdi da lanac Maxi pokriva više od 30 posto tržišta. Na temelju strategije razvoja trgovačke djelatnosti do 2012. godine predviđeno je da promet u posljednjoj godini spomenutog razdoblja iznosi 43 milijarde eura. Kao uvjet za ostvarenje tog cilja navodi se kako je potrebno poboljšati investicijsku klimu i omogućiti širenje trgovačkih lanaca u regiji. Pojedini od spomenutih ciljeva već se ostvaruju. Izborom proeuropske vlade povećano je zanimanje inozemnih ulagača za investiranje u Srbiji. To potvrđuje i podatak prema kojem je samo u lipnju u Srbiju stiglo pola milijarde eura stranog kapitala, dok su u prvih pet mjeseci zbog nestabilnih političkih prilaka ukupna ulaganja iznosila 808 milijuna eura.

Više zaposlenih
Ostvarivanje strategije o razvoju trgovačke djelatnosti omogućit će da se njezino sudjelovanje u BDP-u poveća s postojećih 10,8 na 12 posto, a broj zaposlenih poveća na 18 posto. Godišnji rast trebao bi iznositi 6,4 posto. Ministar Milosavljević najavio je izmjene zakona kojima će se više štititi potrošači, a predviđeno je i širenje ovlasti antimonopolske komisije. Trgovačka djelatnost je u posljednjih šest godina zabilježila najveći rast u usporedbi s drugim granama. Od 2001. godine do 2007. godine rast BDP-a u trgovini iznosio je 141 posto, odnosno 15,8 posto na godišnjoj razini. U trgovini je zaposleno 340 tisuća ljudi, što znači da je zaposlenost rasla za 2,4 posto godišnje, dok je, ukupno gledano, broj zaposlenih smanjen za oko pet posto. Od stranih trgovačkih kuća u Srbiji posluju Mercator, koji je postao većinski vlasnik trgovačkog lanca MB Rodić, zatim Agrokor, koji osim hiper marketa u Beogradu ima više od 30 marketa u Vojvodini i na jugu Srbije. Od velikih trgovačkih kuća u Srbiji zasad posluje Metro.