Prošlotjednim preuzimanjem Đakovačkih vina, Enver Moralić definitivno je potvrdio svu ozbiljnost svojih namjera da postane vinski magnat, što je minulih godina povremeno i najavljivao. Prema dostupnim podacima, kroz Kutjevačke podrume Moralić vlastite vinograde ima na 525 hektara te u kooperaciji drži još 460 hektara, dok je s novom akvizicijom stekao 380 hektara plus 280 hektara nasada u kooperaciji.

Suradnja s Ukrajincima
Zbroji li se spomenutim površinama i 40-ak hektara vinograda, koje je svojedobno podigao na samoj granici Hrvatske i Slovenije, na lokaciji Brič blizu Kopra, te pet hektara “boutique” vinograda smještenih u Božjakovini, Moralić je već danas ostvario svoj san iskazan kroz gotovo 1700 hektara pod vinovom lozom. Time je značajno odmakao Todoriću koji pod vinogradima ima oko 1100 ha i također ne skriva planove o liderskoj poziciji na tržištu. Premda Moralić baš i nije pripravan do kraja otkriti ‘vinogradarske karte’, odnosno sve svoje planove takve naravi, nije teško zaključiti da je njegov cilj stvoriti snažan međunarodni vinski holding. Da njegove ambicije prelaze hrvatske granice otkrio je u jednom od intervjua, tek znakovito spomenuvši kako je aktivan u zajedničkim projektima s prijateljima iz Ukrajine “koji već imaju 14.000 ha pod vinogradima te još 40.000 ha zemlje, što je dostatan potencijal da za koju godinu postanu prvi u Europi po proizvodnji vina”. Ovoga proljeća Moralić je, unatoč poodmaklim pregovorima, odustao od kupnje Erdutskih vinograda koji se prostiru na 470 ha, zbog najave gradnje nuklearke u njihovu susjedstvu. Od mogućih preuzimanja na prostoru regije spominje se hercegovački Hepok nedaleko od Mostara na 500 hektara. Navodno nije odustao ni od crnogorskog vinogorja 13. jul Plantaže, a investicijsku znatiželju usmjerio je i prema nekim srpskim vinogradima.

U odnosu na brojnu i jaku konkurenciju iz Europske unije svi hrvatski vinogradari su s manje od 30.000 hektara pod vinovom lozom zanemariv igrač. Sama Španjolska primjerice, ima vinograde na čak 1,2 milijuna hektara. Moralić se stoga okrenuo procesu okrupnjavanja što je osnovni uvjet za bolju konkurentnost. Uz godišnju sadnju 50-70 ha na kutjevačkom prostoru, gdje cilja do hrvatskog članstva u EU vinograde zaokružiti na 1200 ha, tržišnu poziciju paralelno jača i akvizicijama. S obzirom da istovjetne ambicije njeguje i Todorić na prostoru istočne Hrvatske, njih dvojica su se već nametnula kao najveći rivali. Na tom su prostoru još ostale tri male vinarije – Feravino, Erdut i Orahovica koje bi uskoro mogle biti ‘utopljene’ u neki veliki sustav.

Brojna priznanja
S asortimanom Đakovačkih vina i Kutjeva, Moralić postaje lider u nacionalnim okvirima, ne samo u ukupnoj proizvodnji vina, nego i po dva najjača (najprodavanija) brenda u lepezi kontinentalnih vina. To su kutjevačka graševina i đakovački rizling. Moralić je s Kutjevom bio i ostao najveći hrvatski izvoznik vina. Kupnja Đakovačkih vina samo je novi vjetar u ‘vinska jedra’ koja je Moralić montirao 2005. paralelnim otvaranjem vinoteke pod imenom Svijet vina u Božjakovini (za vrhunska vina Božjakovine, Briča i Kutjeva) i osnivanjem Vinske akademije u Kutjevu. Od ulaska u Kutjevo 2003. godine, na tu je lokaciju u vinogradarsko-vinski projekt do sada investirao više od 40 milijuna eura. Za vjerovati je da ulaganja neće manjkati ni Đakovačkim vinima čiji su proizvodi nagrađivani još 1864. godine u Parizu.

Đakovačka vina godišnje proizvedu 2,5 milijuna litara kvalitetnih i vrhunskih vina

Vinogradi Ðakovačkih vina smješteni su na poznatim vinogradarskim položajima Mandićevca i Trnave. Godišnja proizvodnja iznosi oko 2,5 milijuna litara kvalitetnih i vrhunskih vina koje na tržištu nose ime sorte i položaja s kojeg potječu.