Građanske udruge u Moskvi žele da se uklone sovjetski spomenici, a ulice i trgovi nazvani po komunističkim političarima preimenuju.

Vladimir Lavrov iz Ruske akademije znanosti kaže da imena ulica “nešto govore o nacionalnim vrijednostima”. Lavrov kaže da je u Rusiji zamjetan nedostatak šire, “svjetskije” perspektive. Ljudi su, osim toga, prilično dezorijentirani, pogotovo mlada generacija – kaže on. Primjer je “Ulica ustanka iz 1905.”, nazvana po krvavom događaju koji je prethodio boljševičkoj revoluciji iz 1917. godine. Građanske udruge žele da se ona zove kao i prije stotinu godina – “Ulica novog Jeruzalema”. To bi ime smatraju aktivisti građanskih udruga podsjećalo ljude na mir i Boga, a ne na oružje i krv. No razgovor s prolaznicima na moskovskim ulicama pokazuje da većina ne misli da je ovo dobra ideja. Jedan student priznaje da ne zna mnogo o događajima iz 1905. godine. Zato misli da je najbolje da se ništa ne mijenja. Vladimir Lavrov smatra da je ovo mišljenje prilično indikativno. Rašireno neznanje o ruskoj prošlosti došlo je – kaže on – pogotovo do izražaja u nedavnoj anketi gdje su ispitanici birali najznačajnije ličnosti ruske povijesti. Na vrhu su se našli car Nikolaj – kojeg su ubili komunisti – te Staljin, vjerojatno najveći masovni ubojica u povijesti svijeta. Vladimir Lavrov kaže da se upravo zbog takvog obožavanja Staljina Rusiji susjedne zemlje žele od Moskve što više udaljiti. “Iako je u Moskvi promijenjeno ime trga koji se zvao po osnivaču zloglasne tajne policije, KGB-a, Putinova Rusija nije doživjela temeljitu promjenu” – kaže Maša Lipman iz moskovskog Centra Carnegie.“Ako se u obzir uzme činjenica da je Vladimir Putin najvažnije položaje u državnoj upravi dao pripadnicima tajne službe koja je naslijedila KGB, onda možete zaključiti da se Rusija, jednostavno, ne želi sučeliti s ovim dijelom svoje prošlosti.”
(VOA)