EN DE

Loše ekonomsko okruženje uvod u kraj kreditne ekspanzije

Autor: Tin Bašić
24. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Analitičari RBA ističu da su inflatorni pritisak i rast cijena dodatno izraženi u zemljama srednje, istočne i južne Europe

U Hrvatskoj je inflacija već dostigla najviše razine u posljednjih par godina, a moguće je očekivati daljnje ubrzanje rasta cijena tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, poručuju analitičari RBA u najnovijem broju tromjesečne publikacije RBAnalize.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naime, prema toj analizi brži rast cijena negativno će utjecati na kupovnu moć građana, što će ove godine imati negativan utjecaj na osobnu potrošnju, a samim time i rast BDP-a. Istovremeno je sve vidljiviji kraj kreditne ekspanzije zbog rasta kamatnih stopa u svijetu uza sve veći utjecaj restriktivnih mjera monetarne politike, piše u analizi. Zabrinjavajuće je i daljnje pogoršanje vanjske ravnoteže s obzirom na to da rekordno visok deficit robne razmjene generira pritiske na rast deficita tekućih transakcija prema 10 posto BDP-a. U nastavku godine Vladu, uz aktivnosti usmjerene ublažavanju negativnih učinka ubrzanog rasta cijena, i dalje očekuju nužne strukturne reforme javne uprave, pravosuđa, brodogradnje te sustava zdravstvene i socijalne skrbi, smatraju analitičari RBA. Uz lošije procjene u Hrvatskoj, analitičari RBA ističu kako su se inflatorni pritisci dodatno intenzivirali tijekom drugog tromjesečja, čime je ubrzan rast cijena postao jedan od najvažnijih problema kako za gospodarstva najrazvijenijih zemalja, tako i za zemlje u razvoju. Naime, inflatorni pritisci u najznačajnijoj mjeri su bili generirani daljnjim rastom cijena na svjetskim robnim tržištima, što se ponajprije odnosi na rast cijena sirove nafte na rekordno visoke razine. Rast cijena dodatno je izražen u zemljama CEE i SEE regije s obzirom na gospodarski rast koji je iznad potencijalnog rasta BDP-a, ali i inflatornih pritisaka koji stižu s tržišta rada, ističu analitičari. Dodaju kako reakcije većine središnjih banaka nije trebalo predugo čekati te je zabilježeno provođenje restriktivnije monetarne politike, koja bi mogla imati negativan utjecaj na gospodarski rast 2008.

U Hrvatskoj je inflacija već dostigla najviše razine u posljednjih par godina, a moguće je očekivati daljnje ubrzanje rasta cijena tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, poručuju analitičari RBA u najnovijem broju tromjesečne publikacije RBAnalize.

Naime, prema toj analizi brži rast cijena negativno će utjecati na kupovnu moć građana, što će ove godine imati negativan utjecaj na osobnu potrošnju, a samim time i rast BDP-a. Istovremeno je sve vidljiviji kraj kreditne ekspanzije zbog rasta kamatnih stopa u svijetu uza sve veći utjecaj restriktivnih mjera monetarne politike, piše u analizi. Zabrinjavajuće je i daljnje pogoršanje vanjske ravnoteže s obzirom na to da rekordno visok deficit robne razmjene generira pritiske na rast deficita tekućih transakcija prema 10 posto BDP-a. U nastavku godine Vladu, uz aktivnosti usmjerene ublažavanju negativnih učinka ubrzanog rasta cijena, i dalje očekuju nužne strukturne reforme javne uprave, pravosuđa, brodogradnje te sustava zdravstvene i socijalne skrbi, smatraju analitičari RBA. Uz lošije procjene u Hrvatskoj, analitičari RBA ističu kako su se inflatorni pritisci dodatno intenzivirali tijekom drugog tromjesečja, čime je ubrzan rast cijena postao jedan od najvažnijih problema kako za gospodarstva najrazvijenijih zemalja, tako i za zemlje u razvoju. Naime, inflatorni pritisci u najznačajnijoj mjeri su bili generirani daljnjim rastom cijena na svjetskim robnim tržištima, što se ponajprije odnosi na rast cijena sirove nafte na rekordno visoke razine. Rast cijena dodatno je izražen u zemljama CEE i SEE regije s obzirom na gospodarski rast koji je iznad potencijalnog rasta BDP-a, ali i inflatornih pritisaka koji stižu s tržišta rada, ističu analitičari. Dodaju kako reakcije većine središnjih banaka nije trebalo predugo čekati te je zabilježeno provođenje restriktivnije monetarne politike, koja bi mogla imati negativan utjecaj na gospodarski rast 2008.

Autor: Tin Bašić
24. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close