Hrvatska u prosjeku godišnje promovira 300 doktora znanosti, a ako želimo biti konkurentni Europi, prosjek moramo udvostručiti, zajedničko je to stajalište Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) i Rektorskog zbora. “Ako želimo individualni rad sa studentima, posebice onima koji žele biti doktori znanosti, moramo zapošljavati profesore. U sadašnjim se okolnostima oni ne stižu baviti znanstveno-istraživačkim radom niti imaju vremena za mentorstvo budućim doktorantima”, naglašava Vilim Ribić, šef Sindikata znanosti. S njim se slaže i predsjednik Rektorskog zbora Daniel Rukavina.

Europski cilj
“Europa si je zadala za cilj do 2025. godine stvoriti populaciju od dva posto doktora znanosti u radno aktivnom stanovništvu. Za Hrvatsku to znači 40.000 doktora znanosti više, jer sada ih imamo oko 6000, a već godinama stvaramo po 300 doktora znanosti godišnje. To je naš najveći zaostatak”, smatra Rukavina. Upravo je on predložio rješenje da Hrvatska u idućih pet godina uveze između dvije i tri tisuće znanstvenika s međunarodnoga tržišta Europe i svijeta. Rukavina je za taj plan zatražio podršku Vlade, a kako kaže Dražen Vikić Topić, državni tajnik za znanost, rektor Sveučilišta u Rijeci od Vlade je nedavno i dobio “zeleno svjetlo”. Kako objašnjava Vikić Topić, Hrvatska će stvoriti uvjete za “uvoz” 2000 stranih znanstvenika iz inozemstva, koji bi trebali na sebe preuzeti ulogu mentora u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu kako bismo u kratkom vremenskom roku dobili stručni kadar koji će nam pomoći u ostvarivanju cilja da postanemo najkonkurentniji obrazovni sustav u regiji do 2010. godine.

No, kako Hrvatsku ucrtati na znanstvenu kartu Europe kada je u nas prosječna mjesečna plaća znanstvenika oko 7500 kuna neto (podaci preuzeti iz analize Europske komisije, op. a.)? “Strani znanstvenici plaće će primati o okviru ‘lump sum’ modela financiranja sveučilišta, što znači da sveučilišta moraju za svakog mentora osigurati sredstva za plaće. Pomoglo bi kada bi svako sveučilište donijelo vlastite strategije razvoja, koje zasad ima samo Sveučilište u Rijeci, kako bi se moglo predvidjeti koliko im mentora treba i koliko se za njihov rad mora osigurati iz proračuna. Naša je pretpostavka da će za svakog gostujućeg profesora, odnosno mentora trebati osigurati godišnju plaću od 30 do 35 tisuća eura bruto, odnosno 216 do 252 tisuće kuna bruto”, objašnjava Vikić Topić za Poslovni dnevnik. To konkretno znači da ako planira uvesti do 2000 mentora, Hrvatska u svom proračunu treba osigurati godišnje barem 70 milijuna eura. Odakle namaknuti tolika sredstva pitanje je na koji MZOŠ nema odgovor.

Hrvatska atraktivno odredište
Prema državnom tajniku, Hrvatska je već danas atraktivna za znanstvenike, i to najvećim dijelom iz istočne Europe, Indije, ali i ponekog “zapadnjaka”. “Pri dovođenju stranaca neće biti ključno odakle su već njihova izvrsnost”, zaključuje Vikić Topić. No prije “uvoza” bit će potrebno regulirati i dozvole za rad stranaca, odnosno kvote za visokoobrazovane stručnjake. One sada omogućuju dolazak 40-ak znanstvenika godišnje.

Žene čine više od polovice doktora znanosti

Od ukupno 466 doktora znanosti u 2007. na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 78,3 posto kandidata, na Sveučilištu u Rijeci 7,3 posto, na Sveučilištu u Osijeku 6,7 posto, na Sveučilištu u Splitu 4,7 posto, na Sveučilištu u Zadru 2,8 posto, a na Sveučilištu u Puli 0,2 posto kandidata. Udio žena doktora znanosti je 52,1 posto.