EN DE

U drugom tromjesečju neočekivani rast prihoda Swedbanke

Autor: Tin Bašić
21. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Nakon što su se povećali prihodi u Švedskoj, Estoniji, Letoniji i Litvi, ta je banka zabilježila rast dobiti za 16 posto

Najveća banka u baltičkim zemljama, švedska Swedbank, priopćila je da je ostvarila neočekivan porast prihoda u drugom tromjesečju ove godine. Nakon što su se povećali prihodi na tržištima Švedske, Estonije, Letonije i Litve, ta je banka zabilježila rast profita za 16 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Točnije rečeno, neto prihodi povećali su se na 601 milijun dolara, dok su u istom razdoblju prošle godine iznosili 519 milijuna dolara, što je najveće povećanje u proteklih deset godina. Švedske banke koje posluju na Baltiku suočene su s visokim gubicima zbog loših zajmova, dok gospodarski rast bilježi usporavanje, a inflacija raste. Gubici su se zbog zajmova na Baltiku utrostručili, a Swedbank je u toj regiji ostvario 10 posto veći profit, djelomično zbog viših prihoda od kredita. Do kraja godine u cijeloj baltičkoj regiji očekuje se 0,7 posto gubitka zbog loših zajmova, rekao je za Bloomberg glavni direktor Swedbanke Jan Liden. Dodaje kako će prije nego se baltička regija oporavi od usporavanja rasta u idućoj godini gubici od zajmova biti oko 1,2 posto. Najveći pad rasta u toj regiji je u prvom tromjesečju ostvarila Estonija koja je zabilježila stopu rasta od samo 0,1 posto, što je znatno manje od stope od 10 posto u istom razdoblju prošle godine. Isto tako i susjedna Letonija s lošim rezultatima u gospodarstvu, kao i Estonija, zasigurno kreće u recesiju, a druga najveća banka na Baltiku, švedska SEB Bank AB, zabilježila je pad od 20 posto upravo zbog sve većih gubitaka u Estoniji. Usporavanje rasta u baltičkoj regiji potaknulo je špekulacije među brokerima i financijskim kućama pa je Royal Bank of Scotland priopćio kako će Swedbank zasigurno trebati dodatan kapital kako bi pokrio gubitke, no Liden odbacuje takvu mogućnost te ističe kako nema potrebe za novim kapitalom od dioničara. “Odličan je osjećaj kada ste u mogućnosti prezentirati takve rezultate u iznimno nesigurnom razdoblju. To samo pokazuje kako imamo dobar model poslovanja koji nagovještava dobre trendove u budućnosti”, zaključio je Liden.

Najveća banka u baltičkim zemljama, švedska Swedbank, priopćila je da je ostvarila neočekivan porast prihoda u drugom tromjesečju ove godine. Nakon što su se povećali prihodi na tržištima Švedske, Estonije, Letonije i Litve, ta je banka zabilježila rast profita za 16 posto.

Točnije rečeno, neto prihodi povećali su se na 601 milijun dolara, dok su u istom razdoblju prošle godine iznosili 519 milijuna dolara, što je najveće povećanje u proteklih deset godina. Švedske banke koje posluju na Baltiku suočene su s visokim gubicima zbog loših zajmova, dok gospodarski rast bilježi usporavanje, a inflacija raste. Gubici su se zbog zajmova na Baltiku utrostručili, a Swedbank je u toj regiji ostvario 10 posto veći profit, djelomično zbog viših prihoda od kredita. Do kraja godine u cijeloj baltičkoj regiji očekuje se 0,7 posto gubitka zbog loših zajmova, rekao je za Bloomberg glavni direktor Swedbanke Jan Liden. Dodaje kako će prije nego se baltička regija oporavi od usporavanja rasta u idućoj godini gubici od zajmova biti oko 1,2 posto. Najveći pad rasta u toj regiji je u prvom tromjesečju ostvarila Estonija koja je zabilježila stopu rasta od samo 0,1 posto, što je znatno manje od stope od 10 posto u istom razdoblju prošle godine. Isto tako i susjedna Letonija s lošim rezultatima u gospodarstvu, kao i Estonija, zasigurno kreće u recesiju, a druga najveća banka na Baltiku, švedska SEB Bank AB, zabilježila je pad od 20 posto upravo zbog sve većih gubitaka u Estoniji. Usporavanje rasta u baltičkoj regiji potaknulo je špekulacije među brokerima i financijskim kućama pa je Royal Bank of Scotland priopćio kako će Swedbank zasigurno trebati dodatan kapital kako bi pokrio gubitke, no Liden odbacuje takvu mogućnost te ističe kako nema potrebe za novim kapitalom od dioničara. “Odličan je osjećaj kada ste u mogućnosti prezentirati takve rezultate u iznimno nesigurnom razdoblju. To samo pokazuje kako imamo dobar model poslovanja koji nagovještava dobre trendove u budućnosti”, zaključio je Liden.

Autor: Tin Bašić
21. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close