Vlada želi pojačati nadzor nad građevinskim tvrtkama koje vade šljunak ili drugi materijal iz građevinskih jama i prodaju ga na sivom tržištu. Ubuduće će građevinari morati imati potvrdu rudarskog inženjera o vrsti materijala i plaćenoj naknadi za iskorištavanje mineralnih sirovina.

Solidni ekstra profiti
Čvršća kontrola i veće cijene vađenja šljunka, nafte ili plina najavljene su nedavno prijedlogom zakona o rudarstvu. Na sjednici u četvrtak Vlada je usvojila i Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama, koja donosi i nove tarife. Strategija je upućena u Sabor na prihvaćanje, a nove cijene trebale bi na snagu stupiti na jesen u obliku Vladine uredbe. Dosad je naknada za sve sirovine iznosila 2,6 posto godišnjeg prihoda od prodaje izvađenih sirovina. Prema novom modelu plaćat će dva tipa naknada. Za istraživanje naknada će iznositi 2000 kuna godišnje po hektaru istraživane površine. Za korištenje mineralnih sirovina plaćat će se i po površini (od 2000 do 3000 kuna po hektaru ovisno o veličini polja) i po količini otkopane, odnosno izvađene sirovine. Za naftu i plin to će biti 10 posto prihoda ostvarenog izvađenim količinama. Za šljunak i druge sirovine za građevinski materijal naknada će iznositi 7,5 posto, arhitektonski kamen 9 posto, mineralne i geotermalne vode 6 posto.

Prihod i županijama
U Vladi kažu da se to poskupljenje ne bi trebalo odraziti na cijene finalnih proizvoda u koje se ugrađuju te sirovine. Ocjenjuju da su marže na tim poslovima i te kako dobre, a pri kopanju građevinskih jama ostvaruju se solidni ekstra profiti, kažu neslužbeno u Vladi. Novost je da i će prihod od naknada u jednakim omjerima dijeliti država, županije te općine i gradovi. Županije dosad nisu imale pravo na taj prihod. Koncesijske naknade stvarale su velike razlike između općina, pa se očekuje da će županije koristiti taj novac za smanjivanje razlika. Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, nove koncesije neće se davati tvrtkama koje su uhvaćene u nelegalnoj eksploataciji, a nisu platile kazne. Tvrtke će pri dobivanju koncesije morati deponirati bankovne garancije kako bi se osigurala tehnička sanacija iskopa poslije korištenja polja.

Pankretić tvrdi da bi kruh mogao pojeftiniti

Premijer Ivo Sanader zatražio je da inspektori istraže jesu li tvrtke koje dobivaju državne subvencije neopravdano podizale cijene. U nadzoru će uz Državni inspektorat sudjelovati i Porezna uprava te Financijska policija. “Nisam protiv tržišta, ali je neopravdano da netko u ovoj situaciji ostvaruje marže od 30 i 50 posto”, rekao je premijer. Tržišna cijena pšenice od prosječno 1,5 kuna po kilogramu trebala bi dovesti do niže cijene brašna, pa bi i kruh mogao pojeftiniti, rekao je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Pankretić tvrdi i da cijene uljarica ne bi smjele utjecati na rast cijena ulja, kao ni veće cijene koje su dogovorene za proizvođače mlijeka. Ministra financija Ivana Šukera naljutio je rast cijena mesa iako je stočarskom sektoru Vlada pomogla sa 280 milijuna kuna.