Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić nestrpljiv je i od nove vlade traži da odmah počne s primjenom mjera kojima bi smanjila inflaciju. Jelašić opominje novi ministarski kabinet da s mjerama ne čeka jesen, nego da pomogne monetarnim vlastima da fiskalnim mjerama ublaži rast inflacije koja prijeti ugroziti makroekonomsku stabilnost. Guvernerovo nestrpljenje posljedica je rasta inflacije koja na godišnjoj razini iznosi oko 14,9 posto. Bazna inflacija, cijene koje se slobodno formiraju, dosegla je koncem lipnja 10 posto iako je ovogodišnjom ekonomskom politikom projicirana da bude između tri i šest posto, dok je povećanje ukupne inflacije planirano za oko 6,5 posto.

Utjecaj nafte
Jelašić je odlučio ponovno uputiti apel vladi nakon što je nova ministrica financija Diana Dragutinović najavila za kraj rujna rebalans državnog proračuna. Jelašći smatra da vlada ne bi trebala čekati rujan, nego da odmah treba poduzeti mjere radi smanjenja cijena. Pri tome se najviše misli na neutralizaciju vanjskih činitelja proisteklih povećanjem cijena nafte, ali i na smanjenje javne potrošnje. Jelašić skreće pozornost na to kako nema nijedne zemlje u okruženju u kojoj monetarna i fiskalna vlast nisu poduzele mjere za ublažavanje vanjskih čimbenika na povećanje domaćih cijena. Zasad jedino u Srbiji vlada ne poduzima konkretne korake. Zato Jelašić smatra da za vladu nije glavno pitanje kako povećati rashode iz proračuna da bi se na taj način ispunila predizborna obećanja. Pri tome se misli na najavljeno povećanje mirovina u rujnu za 10 posto, a mjesec dana poslije za još šest posto u sklopu redovitog usklađivanja mirovina s rastom plaća i troškova života. Prema zakonskim propisima prosjek mirovna ne smije pasti ispod 60 posto prosječne mjesečne plaće. U mirovinskom fondu su izračunali da je prosjek mirovina pao na 49 posto prosječne plaće. Osim ispunjavanja zakonskih obveza umirovljenici traže da se prosječna mirovina podigne na 70 posto prosječne plaće. Umirovljenici su u položaju da pritišću proeuropsku vladu koja je izabrana zahvaljujući potpori poslanika iz umirovljeničke stranke.

Stezanje remena
Guverner poziva na stezanje remena, što je proizvelo gorak okus u javnosti jer prijedlog dolazi od osobe kojoj je mjesečna plaća 14 puta veća od prosječne godišnje zarade zaposlenih. Zato se u javnosti njegovo zalaganje za štednju doživljava kao nepristojan prijedlog. NBS je radi obuzdavanja inflacije povećao referentnu kamatnu stopu na 15,75 posto, što je bilo peto po redu ovogodišnje povećanje osnovne kamate, ali se pokazalo da to nije dovoljno jer do očekivanog povećanja kamata na kredite što ih odobravaju poslovne banke nije došlo. S ostvarenom lanjskom zaradom od 294 milijuna eura banke imaju dovoljno rezerve da drže postojeće kamate na zajmove, tim prije što su najveće u okruženju. Poslije takvog iskustva Jelašić se okrenuo prema vladi koju pritišće da ne oklijeva u poduzimanju mjera za zaustavljanja rasta cijena. Zbog dvogodišnjeg zastoja u primjeni strukturnih reformi, što je posljedica učestalih izbora, došlo je do rekordnog povećanja plaća u javnom sektoru te povećanja javne potrošnje sa 40,4 na 44 posto BDP, kao i povećanja zaduživanja u inozemstvu. Zbog velikog utjecaja eksternih čimbenika na cijene u Srbiji Jelašić traži od vlade poduzimanje odgovarajućih mjera jer u protivnom prekomjerni rast inflacije može odbojno djelovati na priljev inozemnog kapitala u zemlju, bez kojega je nemoguć ekonomski razvoj. Diana Dragutinović, ministrica financija, izjavila je kako u proračunu ima dovoljno sredstava, uz upozorenje da deficitarno financiranje državnog proračuna što iznosi dva posto BDP-a nije poželjno. Njezin izbor guverner smatra idealnim za ponovnu koordiniranu suradnju monetarne i financijske vlasti jer je Diana Dragutinović došla s mjesta viceguvernerke NBS-a. Poželjno je, smatra guverner, da vlada jedanput mjesečno ili barem u tri mjeseca analizira što se događa na međunarodnom financijskom tržištu i tome prilagodi državni proračun. Jelašić također smatra da ono što vlada bude napravila u prvih sto dana i na temelju njezine računice odakle novci za povećanje rashoda znat će se kani li ministarski kabinet opstati četiri godine.