Regionalne burze su u razdoblju prvih šest mjeseci ove godine zabilježile pad od oko 30 posto, čime je najveći pad pogodio indeks Sarajevske burze SASX 10, i to 37 posto, dok je indeks Beogradske burze pao 23 posto. Financijsko tržište je pod utjecajem negativnih vijesti iz svijeta, a najznačajniji problem u nadolazećem razdoblju predstavlja visoka cijena energije koja uz ostale faktore diže cijene čime dolazi do smanjenja gospodarskog rasta uz povećanu inflaciju, rekao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave FIMA FAS-a Denis Smolar. Ističe kako se uza sve to veže i nesigurnost u vezi s daljnjim razvojem situacije u globalnom financijskom sektoru. Ljubljanske burze SBI 20 od početka godine stropoštao se 33 posto. Naime, taj indeks je zadnjeg dana trgovanja te godine, 28. prosinca, iznosio 11.369,58 bodova, a 30. lipnja ove godine iznosio je 7877,87 bodova. Najveća vijest koja je ove godine zahvatila slovensko tržište kapitala je nova akvizicija u kojoj je Bečka burza kupila 81 posto Ljubljanske burze. Analitičari smatraju kako je to iznimno važan korak u razvoju tog tržišta vrijednosnih papira.

Pad najlikvidnijih dionica
“U posljednjih nekoliko godina prisutan je jak trend akvizicija i spajanja burzi, čime se želi smanjiti troškove transakcija za ulagače, odnosno povećati atraktivnost pojedine burze kroz povećanje ponude. Bečka burza će vjerojatno na regionalnoj razini pokušati raditi stvari koje se događaju na svjetskoj razini”, istaknuo je Smolar. Tom mišljenju se pridružuje i Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa, koji kaže kako ova akvizicija sigurno neće negativno utjecati na tržište kapitala. No ipak, “Ljubljanska burza sama nije napravila baš mnogo, nema IPO-a, privatizacija, a listinzi privatiziranih poduzeća su jedina stvar koja je održavala burzu aktivnu, što i nije baš nešto”, kaže Ivin.Najlikvidnije dionice regionalnih burzi u ovom su razdoblju izgubile na vrijednosti, što zbog vanjskih utjecaja, što zbog stanja domaćeg tržišta. Vrijednost najlikvidnije dionice Ljubljanskke burze Krke u šest mjeseci je pala za 28 posto. Točnije rečeno, dionica Krke je zadnjeg dana trgovanja u prošloj godini, 28. prosinca, iznosila je 124,29 eura, a 1. srpnja ove godine 89,41 euro. Investitore je razočarala i dionica Telekoma Slovenije koja je potonla nevjerojatnih 40 posto, odnosno sa 414 eura na 245 eura. Najnovija afera zadesila je vlasnika Pivovarne Laško Boška Šrota koji je u medijima progovorio o navodnim pritiscima slovenskog premijera Janeza Janše. Naime, pivovarna Laško je vlasnik novinsko-izdavačke kuće Delo za koju Janša preko glasnika poručuje Štroku da je proda jer ako to ne učini, mogao bi već u kolovozu biti uhapšen. Sukob između Janše i Šrota započeo je u ljeto prošle godine kada je Pivovarna Laško kao vlasnik Dela promijenila njegovu uredničku strukturu koja je bila bliska Janšinoj vladi.

Bosnalijek niži za 49%
Padu vrijednosti pridružuje se i indeks Sarajevske burze SASX 10, i to za više od 37 posto, sa 3685,15 na 2.286,87 bodova. Ni najlikvidnije dionice Sarajevske burze nisu izuzete tog “pravila”. Naime, Bosnalijek Sarajevo je u proteklih šest mjeseci pala nevjerojatnih 49 posto, točnije sa 49,59 konvertabilnih maraka na 25 KM, dok je Fabrika duhana Sarajevo potonula 34 posto, a BH Telekom 34 posto. No osim pada vrijednosti dionica, pada i promet. Naime, na obje bosanskohercegovačke burze u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je promet od 306,5 milijuna KM, od toga je promet Sarajevske burze iznosio 150,5 milijuna KM, odnosno 49,3 posto. Redovan promet te burze iznosio je 83 posto ukupnog prometa, od toga se 10,8 posto odnosi na blok-transakcije, a 6 posto na izvanredne aukcije. Indeks Beogradske burze BELEX 15 je u šestomjesečnom razdoblju ove godine pao više od 23 posto, krajem prosinca iznosio je 2318,37 bodova, a prvog dana srpnja 1759,29 bodova. Najlikvidnija dionica te burze AIK banka je u šest mjeseci pala 19 posto, točnije krajem prosinca prošle godine iznosila je 9801 dinar, a 1. srpnja 7867 dinara. Trend pada slijede dionice A kotacije beogradske burze gdje je Energoprojekt holding pao 28 posto, sa 2900 na 2071 dinar, dok je Soja protein zabilježila nevjerojatan pad od čak 83 posto, s prošlogodišnjih 18.294 dinara na 3001 dinar. Oporavak regionalnih burzi dosta zavisi od globalne likvidnosti, rekao je Ivin. Ističe “ako se globalna tržišta oporave, onda možemo očekivati da se pozitivni sentiment vrati na Balkan. I podupre dobre ekonomske i političke promjene”. Očigledno je politika postala iznimno važan faktor stabilnosti i napretka u regiji. Investicijski savjetnik Abacus brokera Dalibor Balgač također ocjenjuje da će se naša regija početi oporavljati s većom likvidnosti, ali kada će se to dogoditi, ostaje nepoznanica. “Kada se ‘vani’ stanje stabilizira, možemo očekivati da će se i dio stranih investitora vratiti u našu regiju. Također je velik politički rizik u Srbiji koji utječe na cijelu regiju, te se očekuje stabilizacija s proeuropskom vladom koja bi trebala donijeti pozitivne pomake u tom smjeru”, ističe Balgač.

Regionalna povezanost
Balgač smatra kako rekordna cijena nafte stvara inflatorne pritiske i negativno utječe na tržište kapitala. “Dok je nafta u ‘bull’ trendu, svjetska tržišta kapitala bit će pod negativnim utjecajem što će se prenositi i na našu regiju”, rekao je Balgač. No kada će se regionalno tržište kapitala oporaviti nemoguće je prognozirati jer se nikada ne zna što se u svakom trenutku može dogoditi. Kako bi pokušali pokrenuti promjene u regiji, ali i stabilizaciju, nedavno je Zagrebačka burza organizirala “Regional SEE Capital Markets Day” gdje su predstavljene 24 najbolje kompanije uvrštene na lokalna tržišta, a koliki je bio interes ulagača, najbolje govori podatak da je tijekom događaja održano više od 160 individualnih sastanaka s čelništvima prezentiranih društava. Među mnogim planiranim projektima, od organizacije međunarodnog roadshowa regionalnih tržišta do pokretanja zajedničkog internetskog portala, dogovoreno je i osnivanje zajedničkog regionalnog indeksa, tzv. Balkanskog indeksa, kako bi se pojačala likvidnost regionalnog tržišta. “Balkanski indeks će prije svega donijeti veću transparentnost naše regije, što će donijeti i veću likvidnost. Vjerojatno će se na indeks strukturirati i neki derivativni modeli što će također pridonijeti većoj likvidnosti regije. Stranim investitorima je ulaganje u indeks manje rizično nego ulaganje u pojedinu zemlju ili dionicu te će se prije odlučiti uložiti u indeks nego u pojedinu dionicu”, smatra Balgač. Za razliku od Balgača, Ivin smatra da tzv. Balkanski indeks neće dovesti do bolje likvidnosti. “Za rast likvidnosti potrebni su novi IPO-i, mirovinske promjene, novi fondovi, promjene u navikama kako i gdje štediti”, kaže Ivin. Sve u svemu, financijska kriza u svijetu i veliki oprez investitora značajno je srušio vrijednost najlikvidnijih dionica na svim burzana u ovoj regiji. Analitičari tvrde kako upravo zbog opreza ulagača kriza nije dosegnula svoj vrhunac. No situacija se do kraja ove godine možda i poboljša, kaže Smolar. “Kako je u ovom trenutku potražnja investitora limitirana događanjima na svjetskim financijskim tržištima, očekujemo da bi se oporavak mogao dogoditi krajem godine”, zaključuje on.

U srpnju se najviše trguje na Beogradskoj burzi

U prvih deset dana srpnja indeksi najlikvidnijih dionica regionalnih burzi nastavljaju s negativnim trendovima. Iako je slovensko tržište kapitala u proteklih nekoliko dana zabilježilo rast, indeks Ljubljanske burze SBI 20 je ukupno pao 2,03 posto, sa 7877,87 bodova na 7717,81 bod, dok je beogradski BELEX 15 pao visokih 10,37 posto, sa 1759,29 bodova na 1576,80 bodova. Najvažnije je spomenuti iznimno veliki promet koji se u srpnju odvija na toj burzi, ponajviše zahvaljujući trgovini dionice Univerzal banke čiji promet bilježi vrlo visoke vrijednosti. Indeks slobodne trgovine Sarajevske burze je u 10 dana mjeseca srpnja pao sa 2286 bodova na 2050,10 bodova, što je vrijednost umanjena za 10,35 posto.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?