Ministar infrastrukture u novoj srpskoj vladi, Milutin Mrkonjić, obnovio je radove na završetku preostalog dijela autoceste koji se nalazi na Koridoru X. Riječ je dionici dugoj 80 km od Leskovca do granice s Makedonijom. Radovi su počeli od makedonske granice prema Vladičinu Hanu, ali su prekinuti prije 11 godina zbog nedostatka sredstava. Zapelo je na najtežim dionicama koje prolaze kroz dvije klisure, tako da su izvođači suočeni s velikim izazovima. Nastavak gradnje će u početku financirati javno poduzeće Putevi Srbije. Za završetak preostalih 152 kilometra na dvije dionice potrebno je oko 900 milijuna eura. Samo od naplate cestarine taj posao bi se mogao isplatiti za pet godina.
Prioritet je bio Čačak
Prema prijašnjoj odluci Europske unije, Srbiji je dan rok od tri godine da završi radove na Koridoru X. S tim u vezi Mlađan Dinkić je namjeravao udobrovoljiti države članice Pariškog kluba da Srbiji oproste dug od milijardu eura. Najavio je da bi Srbija tim sredstvima financirala završetak Koridora X. Međutim, vjerovnici nisu pokazali “razumijevanje” za takav prijedlog, pa je Srbija obvezna sama iz proračuna i dostupnih kredita osigurati potrebna sredstva. Lani je bilo predviđeno ulaganje od 270 milijuna eura, ali je novac otišao za druge namjene. Velike zamjerke zbog usporenih radova na Koridoru X pripisuju se prethodnom ministru za infrastrukturu Velimiru Iliću, koji je prednost dao pravcu koji vodi prema Čačku, njegovom rodnom gradu.Prema Mrkonjićevim riječima, Srbija ima obvezu završiti radove na Koridoru X, u što je uključen i pravac od Niša do granice s Bugarskom u iduće dvije godine, kako bi taj pravac bio završen godinu dana prije Koridora IV, koji ide preko Rumunjske i Bugarske. Srbija nastoji biti brža kako bi izbjegla opasnost da je zaobiđe tranzitni promet iako je pravac preko Srbije za 380 km kraći od Koridora IV. Promet kroz Srbiju usporen je carinskim pregledima, a kompanije ga izbjegavaju zbog visoke cestarine, tako da je pao za gotovo 20 posto. Srbija godišnje gubi zbog toga 15 milijuna eura. Godišnji prihod od naplate cestarine iznosi 180 milijuna eura. Nova vlada je odlučila izgradnju financirati iz vlastitih sredstava i zaduživanjem u inozemstvu. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, koji zagovara takav način financiranja, pozvao se na iskustva koja ima Hrvatska u gradnji autocesta. Prema riječima ministra Dinkića, prioritet u izgradnji autocesta imat će Koridor X, ali će se radovi izvoditi i na drugim pravcima. Pritom je mislio na autocestu od Beograda prema zapadnoj Srbiji. Po svemu sudeći, koncesijski ugovor s austrijskim konzorcijem Alpine – Porr, koji je trebao graditi autocestu od Horgoša do Požege, bit će raskinut jer koncesionar nije osigurao financijska sredstva. Dinkić je najavio ulaganje pet milijardi eura u izgradnju cestovne infrastrukture, uz napomenu kako je to preuvjet za brži gospodarski razvoj zemlje. Osim vlastitih sredstava i kredita, Srbija računa i na grčku donaciju od 100 milijuna eura, namijenjenog financiranju radova na dionici koja vodi prema toj zemlji. U vladi očekuju da će, kada bude ratificiran sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, biti povećano zanimanje investitora za ulaganje u Srbiju, ali će njihovo zanimanje ovisiti i o stanju infrastrukturnih objekata.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.vožnja auto-cestama danas nije luksuz.srbija se mora odreći duple naplate cestarine za strance.neke države uopće nenaplaćuju cestarinu u takvom obliku.u današnje vrijeme smanjenja troškova prijevoza radi konkurentnosti prijevoznici radije smanjuju plaće djelatnicima(odnosno ne prate stopu inflacije)ili ih otpuštaju,ali neće koristiti alternativne pravce.
Uključite se u raspravu