Na hrvatskom tržištu kapitala uvrštena su svega tri osiguravateljna društva, Croatia osiguranje s redovnim i povlaštenim dionicama, Jadransko osiguranje i Sunce osiguranje. Svjetska financijska kriza, kao i hrvatsko tržište kapitala koje je nakon prošlogodišnje euforije zapalo u razdoblje pada i korekcije, utjecala je i na te dionice. Naime, redovna dionica Croatia osiguranja je u prošloj godini zabilježila korekciju od 2,7 posto, ali u prvih šest mjeseci ove godine ta je dionica rasla, i to visokih 12,5 posto, sa 10.800 kuna u siječnju narasla je na 12.000 kuna krajem lipnja ove godine, što je rast od 11 posto. No povlaštena dionica te osiguravajuće tvrtke imala je obrnuti tijek događaja.

Burza kao putokaz
Naime, u prošloj je godini od 10,151 kune početkom siječnja i 20.000 kuna sredinom godine ta dionica godinu završila na 16.000 kuna što je ukupan rast od 51 posto. No kao i kod većine dionica našeg tržišta, tako su i ove zabilježile pad, i to visokih 37 posto. No važno je spomenuti kako je redovna dionica Croatia osiguranja među deset dionica Zagrebačke burze s najvećom kapitalizacijom, točnije rečeno ona iznosi 3,6 milijardi kuna. Dionice Jadranskog osiguranja od uvrštenja na Zagrebačku burzu u travnju prošle godine, uz povremeni rast vrijednosti, bilježe stalan pad. Tako su u prošloj godini zabilježile pad od 21 posto jer je od travnja, kada su iznosile 9000 kuna, u prosincu iznosile 7100 kuna. Dionica Jadranskog osiguranja i ove godine nastavlja s negativnim trendom, i to dodatnih 36 posto, a u lipnju je iznosila 4506 kuna. Zanimljivo je spomenuti i trećeg osiguravatelja na Zagrebačkoj burzi s čijim se dionicama još nije trgovalo, a to je Sunce osiguranje. Isto tako do sredine šestog mjeseca na Zagrebačkoj burzi trgovalo se i dionicama Helios osiguranja, no zbog premalog broja dioničara ukinuto im je uvrštenje. Dionice europskih osiguravatelja u 2007. godini pale su 11 posto, dok su u prvih šest mjeseci ove godine potonule dodatnih 24,6 posto, piše u izvješću Erste banke. Analitičari ističu kako se promatranjem razvoja cijena dionica bankara i osiguravatelja dolazi do zaključka kako se oba sektora smatraju jednakim, a rezultat toga je što se dionicama osiguravatelja trguje na razini iz srpnja 2005. godine.

Razvijena tržišta
“Većina razvijenih zapadnoeuropskih tržišta generira prihode od premije oko 1000 eura po glavi ili više. Skupina zemalja koja se može svrstati u poprilično razvijene su Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Hrvatska koje u segmentu neživotnog osiguranja pokazuje gustoću mnogo veću od 100 eura i prihode od životnih osiguranja oko 100 eura po glavi”, istaknuo je analitičar osiguravateljnog sektora Erste banke Christoph Shultes. Dodaje kako u zemljama poput Rumunjske, Bugarske, Rusije i Ukrajine prihodi od premije iznose oko 10 eura po glavi, no ta tržišta pokazuju najveću stopu rasta, pogotovo u segmentu životnog osiguranja. Dok svjetska financijska kriza ruši sve pred sobom, dok svjetske banke bilježe enormne gubitke, a bankrot je samo pitanje dana, “europski osiguravatelji ipak nisu toliko pogođeni tom krizom”, piše u izvještaju. Dok zapadnoeuropski osiguravatelji bilježe određenu stagnaciju, istočnoeuropski još rastu, kao i hrvatski.

Banke snose najveće posljedice financijske krize

Europska osiguravateljna industrija, prema prvim dostupnim pokazateljima, nije ozbiljno zahvaćena svjetskom financijskom krizom, ističu analitičari Erste banke. Ukupni udio troškova financijske krize osiguravateljne industrije u svijetu čini oko 12 posto, dok većina ukupnih troškova znatno opterećuje banke, mirovinske fondove, hedge fondove i ostale investitore, navodi se u podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Nadalje, veličina troškova različita je od regije do regije stoga europski osiguravatelji ne bi trebali biti znatno pogođeni krizom za razliku od bankarskog sektora gdje europski bankari snose 52 posto ukupnog gubitka, što prema podacima Instituta međunarodnih financija iznosi oko 387 milijardi dolara.