EN DE

Ovogodišnji prihod zemalja članica OPEC-a 1250 milijardi dolara

Autor: Milan Lazarević
14. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Trinaest zemalja kartela izvoznika nafte u prvih pola godine zaradilo izvozom i cijele prošle godine

Cijene goriva na benzinskim pumpama u razvijenom svijetu ove godine su se mijenjale najmanje jednom tjedno, u prosijeku dva-tri puta tjedno, prateći iznimno brzi i visoki rast cijena nafte. Na drugoj strani, strjeloviti rast bilježe prihodi 13 zemalja-članica Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) – u prvom polugodištu je od nafte inkasirano 645 milijardi dolara, samo malo manje nego za cijelu prošlu godinu (671 milijarda dolara) Ove zemlje, koje u ukupnoj svjetskoj produkciji nafte sudjeluju s dvije petine, ali u izvozu mnogo više, ove godine, kako predviđa američka vladina agencija za energiju (EIA), za iste količine nafte kao lani dobit će oko dva puta više novaca, to jest 1250 milijardi ili 1,25 bilijuna dolara. To je, treba li uopće reći, povijesnii rekord i apsolutno daleko najveće povećanje prihoda u jednoj godini.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

147 dolara za barel
Saudijska Arabija je, prema podacima iz analize te američke agencije, u prvom polugodištu inkasirala od nafte 192 milijarde dolara, samo dvije manje nego za cijelu prošlu godinu. Barel nafte sada stoji dva puta više nego prije godinu dana. A u petak je cijena poslije dva-tri dana pada ponovo krenula na gore i u New Yorku prešla preko nivoa od 147 dolara za barel. Što ti naftni šeici, do jučer nepismeni beduini, poglavice u još u mnogo čemu feudalno-plemenskim zajedicama, čine s poplavom tih petrodolara? Nisu ni oni, ipak, od jučer bogati. Odavno su iza njih vremena kada su petrodolare trošili za sitnice koje su obožavane u svim primitivnim društvima – razni nakit, biseri, dijamanti, potom simboli luksuza kao što su jahte, trkaći konji…Oni su već postali utjecajni faktori – veliki investitori u svjetskom businessu. Kupuju udjele u renomiranim zapadnim bankama kao što su Merill Lynch ili Citigroup. Samo u te dvije banke su arapski investitori do studenog prošle godine “upumpali” više od 7,5 milijardi dolara. Šeici vole luksuzne automobile pa onda nije čudno da u njemačkom Daimleru imaju “paketić” dionica od sedam posto.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u razvijenom svijetu ove godine su se mijenjale najmanje jednom tjedno, u prosijeku dva-tri puta tjedno, prateći iznimno brzi i visoki rast cijena nafte. Na drugoj strani, strjeloviti rast bilježe prihodi 13 zemalja-članica Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) – u prvom polugodištu je od nafte inkasirano 645 milijardi dolara, samo malo manje nego za cijelu prošlu godinu (671 milijarda dolara) Ove zemlje, koje u ukupnoj svjetskoj produkciji nafte sudjeluju s dvije petine, ali u izvozu mnogo više, ove godine, kako predviđa američka vladina agencija za energiju (EIA), za iste količine nafte kao lani dobit će oko dva puta više novaca, to jest 1250 milijardi ili 1,25 bilijuna dolara. To je, treba li uopće reći, povijesnii rekord i apsolutno daleko najveće povećanje prihoda u jednoj godini.

147 dolara za barel
Saudijska Arabija je, prema podacima iz analize te američke agencije, u prvom polugodištu inkasirala od nafte 192 milijarde dolara, samo dvije manje nego za cijelu prošlu godinu. Barel nafte sada stoji dva puta više nego prije godinu dana. A u petak je cijena poslije dva-tri dana pada ponovo krenula na gore i u New Yorku prešla preko nivoa od 147 dolara za barel. Što ti naftni šeici, do jučer nepismeni beduini, poglavice u još u mnogo čemu feudalno-plemenskim zajedicama, čine s poplavom tih petrodolara? Nisu ni oni, ipak, od jučer bogati. Odavno su iza njih vremena kada su petrodolare trošili za sitnice koje su obožavane u svim primitivnim društvima – razni nakit, biseri, dijamanti, potom simboli luksuza kao što su jahte, trkaći konji…Oni su već postali utjecajni faktori – veliki investitori u svjetskom businessu. Kupuju udjele u renomiranim zapadnim bankama kao što su Merill Lynch ili Citigroup. Samo u te dvije banke su arapski investitori do studenog prošle godine “upumpali” više od 7,5 milijardi dolara. Šeici vole luksuzne automobile pa onda nije čudno da u njemačkom Daimleru imaju “paketić” dionica od sedam posto.

Ulaganja u inozemstvu
Arapi počinju konkuriraratii tamo gdje je dosad suvereno dominirao Zapad. Aviokompanije Qatar Airlines i Emirates prodiru u Afriku i oduzimaju tamošnja tržišta i putnike od tako jakih i poznatih kompanija kao što je Air France-KLM. Arapski operatori osvajaju telekomunikacijska tržišta ne samo u Africi nego i dalje na Istok, dalje u Aziji, na primjer u Pakistanu. Arapi su uvijek rado investirali u nekretnine. S dvostrukiom guštom to čine sada kada padaju dionice na burzama širom svijeta, kao i cijene nekretnina u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji. Državni investicijskii fond Abu Dhabi Investment Council najavio je ovih dana da će kupiti čuveni američki neboder (do 1931. to je bila najviša zgrada svijeta), jednu od dominanti New Yorka, Chrysler Building. Nagla poskupljenja hrane krajem prošle i početkom ove godine novi su impuls za investiranje petrodolara. Arapi počinju kupovati u inozemstvu zemljište koje je obradivo ili se može pretvoriti u obradivo. Emirat Abu Dabi je priopćio da u Sudanu investira u pretvaranje 35 tisuća hektara u obradivo zemljište. Tamo će se uzgajati, uglavom, žito, grah i krumpir. U Saudijskoj Arabiji razmišljaju o ulaganju nekoliko milijardi dolara u polja riže na Tajlandu.

Kuvajt: Rekordan prihod od prodaje nafte

Kuvajt je u financijskoj 2007. – 2008. godini ostvario dosad nezabilježen prihod, objavili su u s kuvajtski dnevni listovi, pozivajući se na izveštaj Centralne banke tog emirata. Ukupan prihod Kuvajta od prodaje nafte na stranim tržištima iznosio je 18,7 milijardi kuvajtskih dinara (približno 70,6 milijardi dolara), što predstavlja 275 posto petrodolara koje je taj emirat ostvario 2001. godine, javila je ruska agencija RIA Novosti. Prihod od prodaje nafte sudjeluje sa 92 posto u ukupnom deviznom prihodu zemlje, ukazala je Centralna banka Kuvajta. Prosječna cijena barela kuvajtske nafte povećana je na 93 dolara u protekloj financijskoj godini završenoj u ožujku, da bi tokom lipnja porasla još za više od 20 posto, na 115 dolara. Prema podacima, ukupne rezerve nafte Kuvajta, koji eksploatira 2,4 milijuna barela dnevno, dostižu 101,5 milijardi barela.

Autor: Milan Lazarević
14. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

U zemljama islama za Hrvate je veselo ako trebate posao.
ugovor za sistemskog informatičara/inžinjera u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu donosi 110.000,00usd na godinu s mogućnošću produženja.
u Libiji za klasičnog knjigovođu samo domaće korporacije plaćaju 14.000,00 kn i naviše mjesečno sa svim beneficijama.
mugeri se mogu dobro obogatiti na kontrabandi cigaretama čak i u Iraku. I ne samo cigaretama.
Opasnost od eskalacije sukoba u odnosima Teheran TelAviv te domaće predrasude brane hrvatskim menidžerima da šalju svoje timove u scan pronaći koja roba ima plasman na tržištima gdje se konzumira samo halal.
Todorić, od neuspjelog spajanja sa turskom grupacijom robe široke potrošnje kao da je odustao od bliskoistočnog višemilijardskog tržišta. U kuloarima semogla čuti neprovjerena priča o odlasku Konzumova tima stručnjaka u Iran.
Ne zaboravimo da je hrvatskim izvoznicima vrlo teško biti konkurentan na tržištima Francuske i ostalih visokorazvijenih zemalja EU.
U prilog izlascima domaćih društava na tržišta Azije i Bliskog Istoka ide činjenica da se na tržišta zemalja šerijatskog pravnog sustava jako teško ubacuju Amerikanci i njihovi saveznici – napose britanci i nijemci. (Talijani i Francuzi su druga priča zbog svojih brandova).
TU JE NAŠA ŠANSA.
Hrvati su po jednoj od prihvaćenih teorija nastanka naroda i država – podrijetlom iz Perzije/Irana, iskoristimo to.
Nećemo čekati valjda židove da naprave biznis tamo.

Sada i jedino odmah sada ako krenemo uvezano, klasterima, udruženo, svim mogućim lobiranjem, udruženim snagama, uz pomoć državnog vrha – možemo nešto napraviti.
zahvaljujem

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close