Sindikati u sustavu znanosti pripremaju kolektivno utuženje protiv Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa zbog neisplate dohotka prema posebnim uvjetima rada iz 2003. godine. Oko 4000 zaposlenika u sustavu podnijet će tužbu kojom traže povrat duga od 100 milijuna kuna, a s obzirom da dosadašnje uspjehe u svojim tužbama, očekuju da će tražena sredstva i dobiti.

No, pitanje je samo kada jer još nisu isplaćene ni ovrhe nastale zbog sedam godina starog ugovora kojim se koalicijska Vlada obvezala zaposlenicima na fakultetima isplatiti božićnice za 2000. i 2001. godinu. Očekuje se da bi posljednji iznosi mogli sjesti na naplatu pred kraj ove godine, što će paralizirati poslovanje pojedinih hrvatskih fakulteta. Pojedinačni iznos božićnice s ondašnjih 5300 kuna skočio je na oko 10 tisuća po zaposleniku zbog zateznih kamata, a kada uskoro krene ovršni postupak za namirivanje zaostalih obveza, fakulteti bi novac mogli isplaćivati sredstvima iz europskih fondova. U sedam godina dug je po zaposlenicima narastao dvostruko, jer se nije išlo na nagodbe, a dug sada iznosi 20-ak milijuna kuna. Naizgled nije velik novac, no za ‘siromašne’ fakultete koji jedva spajaju kraj s krajem iznosi su astronomski. Iako je rebalansom proračuna Ministarstvo obrazovanja dobilo 334 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna namijenjeno samo za povećanje plaća u obrazovanju od dva posto, za isplatu ovrha, procjenjuju sindikati, neće ostati dovoljno sredstava. “Presude će postati pravomoćne do kraja godine, a čim se to dogodi fakulteti će se naći u blokadi. Ministarstvo je bilo u prilici tijekom ovih godina nagoditi se za manje iznose, ali kako oni nisu bili isplaćivani, kamate na glavnicu su poprilično narasle”, kaže Mirela Bojić, pravnica u Nezavisnom sindikatu znanosti. Vilim Ribić, šef spomenutog sindikata, naglašava da iako je dug stvorila koalicijska Vlada iz 2001., ova se Vlada, odnosno resorno ministarstvo, prema njemu odnosi krajnje neodgovorno. “U pitanju je proračunski novac koji se mogao iskoristiti na neke efikasnije projekte, a ne na naplatu kamata na glavnicu”, objašnjava Ribić. No, to nije jedini problem, dodaje, jer se zbog odgađanja isplate postupak samo produžuje u nedogled opterećujući ionako krhko hrvatsko pravosuđe. Na Sveučilištu pak tvrde da je zbog ovrha u pitanju i novac iz pretpristupnih fondova Europske unije. “Europska administracija očekuje da se taj novac preusmjeri na međunarodne projekte, a ne namirivanje Vladinih dugova. Reputacija ozbiljne sveučilišne zemlje koju zadnjih godina gradimo u trenutku bi mogla nestati ostanu li pojedine sastavnice bez sredstava za rad.”