Hrvatska ima manje liječnika na sto tisuća stanovnika od prosjeka središnje i istočne Europe, skandinavskih zemalja i većine zemalja Europske unije te zemalja bivšeg Sovjetskog saveza. U 2006. godini na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj radilo je svega 276 liječnika, odnosno 215 liječnika koji imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Istraživanje skupine autora o utjecaju urbanizacije na dostupnost zdravstvene zaštite objavljeno u najnovijem broju časopisa Croatian Medical Journal pokazalo je da o najviše pacijenata brinu liječnici u Slavonsko-brodskoj županiji, dok je najmanje osiguranika u Primorsko-goranskoj županiji. Istraživanje je pokazalo da u nekim županijama ima nedovoljno liječnika u odnosu na broj osiguranika, u nekim ruralnim dijelovima broj liječnika na sto tisuća stanovnika bio je manji od 150.

Kriza u Petrinji
Istraživanje koje potpisuje šest autora iz hrvatskog javnog zdravstva među kojima su bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić i Mario Bagat iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potrepljuju i informacije s terena, poput uznemirujuće vijesti da bi tisuće stanovnika iz Petrinje zbog nedostatka liječnika mogli ostati bez primarne zdravstvene zaštite, o čemu je nedavno upozorila Hrvatska liječnička komora. Iz opće bolnice Sisak pak u posljednjih pola godine otišlo je čak pet liječnika. Kako ističe Damir Pahić, bolnica je i lani imala neprilika zbog nedostatka nekih specijalista, najviše zbog nedostatatka liječnika srednje generacije. Ravnatelj bolnice očekuje da će mnogo liječnika usprkos potpisanom ugovoru i ove godine otići iz bolnice, i to uglavnom u Zagreb. Osim u veće gradove, liječnici u posljednje vrijeme sve više sele iz javnih u privatne zdravstvene ustanove, također u bogatijim urbanim sredinama poput Zagreba gdje se privatni sektor sve više razvija i u vječnoj je potrazi za kadrovima. I Opća bolnica Šibenik već se suočava s ozbiljnim problemom s nedostatkom liječnika jer je iz bolnice u zadnjih godinu dana već otišlo čak šest specijalista, doznajemo od ravnatelja Željka Burića. “Neki su nam specijalisti otišli u privatnu praksu, neki u invalidsku mirovinu ili duže bolovanje, a mogli bismo imati ozbiljnih problema s kadrovima prilikom skorašnjeg razdvajanja šibenske od bolnice u Kninu”, kaže Burić.

Nema specijalizanata
“Razdvajanje ustanova kad su upitanju kadrovi bit će posebno osjetljivo pitanje i pravno se mora jako pametno riješiti. Jedno od rješenja o kojem razmišljamo je da Knin liječnicima ponudi ugovore o suradnji te da u Kninu rade u popodnevnim satima, što će naravno biti njihova odluka”, pojašnjava Željko Burić. Šibenski ravnatelj kaže da je u Šibeniku ove godine odobreno deset specijalizacija, no to ne može kratkoročno zadovoljiti potrebe bolnice. Dugoročno, ravnatelj je zabrinut za buduće specijalizante. “Iskreno, ne znam gdje ćemo iduće godine naći specijalizante, jer naprosto nema liječnika. Na zadnjem smo natječaju za specijalizaciju kirurgije imali samo tri kandidata na dva mjesta.

U Dubrovniku ljeti rade liječnici iz Izraela

Andro Vlahušić, ravnatelj opće bolnice Dubrovnik nedostatku liječnika u svojoj je bolnici doskočio mobiliziranjem liječnika iz drugih ustanova, dok u ruralne krajeve šalje svoje specijaliste uz atraktivnu naknandu. “U Dubrovniku ovo ljeto u svoje slobodno vrijeme rade liječnici iz Izraela, Zagreba, privatnih ustanova, za naknadu koja im je atraktivna. S druge strane, ja svoje specijaliste šaljem u mala mjesta u županiji.