Tvrtke Info-Gama, Melcomp, Zola, Trion i još 13 manjih ICT tvrtki optužilo je ZAMP da ih tržišno diskriminira. Naime, spomenute tvrtke udružile su se u Hrvatsku udrugu uvoznika i distributera elektroničkih, informatičkih i telekomunikacijskih proizvoda (HUVEL) te zajednički zatražile zaštitu od Agencije za tržišno natjecanje. Udruga HUVEL tvrdi da ZAMP selektivno primjenjuje cjenik s naknadama za privatno kopiranje, pri čemu nekim tvrtkama odobrava do 30 posto popusta. Kako je predsjednik udruge HUVEL, Zoran Koprek, na godišnjem odmoru te kako ga nitko ne zamjenjuje, ostali članovi udruge nisu željeli dati službeni komentar. Neslužbeno pak doznajemo da ih smeta što veći uvoznici poput grupe MSAN i Recroa dobivaju do 30 posto popusta pri naplati naknade za privatno kopiranje. Ističu da su stoga manje konkurentni na tržištu.
Ozbiljna prijava
U AZTN-u to nisu željeli komentirati, ali dodaju da je riječ o ozbiljnoj prijavi koja, ako se pokaže točnom, predstavlja najtežu povredu propisa o tržišnom natjecanju. Kazne u tom slučaju mogu dosegnuti 10 posto ukupnog prihoda ostvarenog u protekloj financijskoj godini i 200.000 kuna globe za odgovornu osobu. “Prije donošenja konačne odluke ne možemo ni hipotetski govoriti ili nagađati je li HUVEL u pravu ili nije. Jedino što možemo jest citiranje odredbi ZZTN-a koje govore o ovlastima AZTN i kaznama u takvim slučajevima. Rok za donošenje rješenja u slučajevima zlorabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu je četiri mjeseca računajući od trenutka kad je AZTN službeno potvrdio da su u provedenom postupku utvrđene sve činjenice relevantne za donošenje konačne odluke”, izjavio je Mladen Cerovac, član Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj je više od 300 tvrtki potpada pod obvezu plaćanja naknada za privatno kopiranje. Riječ je, između ostalog, o uvoznicima tvrdih diskova, mobitela, memorijskih kartica, novih videorekordera, te audio i video opreme. Zauzvrat građani imaju pravo legalno presnimiti zaštićena autorska audio i audiovizualna djela za privatno i drugo vlastito korištenje. U ZAMP-u na optužbe HUVEL-a odgovaraju da odobravaju količinski popust.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Vrlo sam zadovoljan što je izišao ovaj članak jer sam posebno detaljno upoznat sa nezakonitostima koje HDS i ZAMP čine na polju telekomunikacija gdje rade protekcionizam u korist velikih TK tvrtki na štetu malih TK tvrtki diskriminirajući ih na način da veliki plaćaju Zakonom o autorskom i srodnim pravima predviđene minimalne iznose izražene u postotcima (i oni ne prelaze 1%-2% godišnjeg neto prihoda velikih TK tvrtki, dok se od malih TK tvrtki zahtjevaju plaćanja po nekakovim lažiranim i izmišljenim cijenicima koji čak i nisu prošli zakonom predviđenu proceduru , tako da HDS i ZAMP zahtjevaju od nekih malih TK tvrtki (izvorno Hrvatskog kapitala) iznose koji u postocima prelaze i 40% od ukupnog godišnjeg neto prihoda (!!!!!) samo za glazbena prava , dakle i do 40 puta veće iznose od onih koje iznose naplaćuju velikima za sva prava. Postoje činjenice koje ukazuju da neke velike TK tvrtke prolaze i bolje od 1% prihoda godišnje.
Postoje i još puno grublje činjenice o kojima sada nebih govorio.
Međutim želim upozoriti sve kolege male uvoznike ICT opreme (ali je to dobro i za velike uvoznike) da su sa gornjim slučajem oko malih TK tvrtki upoznate najznačajnije institucije RH : sudovi, lokalna državna odvjetništva, HGK ali se na tome neće stati , izuzev ukoliko iste institucije izrijekom poduzmu odlučne akcije kojima će zabraniti protekcionizam i očitu tržišnu diskriminaciju na štetu malih hrvatskih tvrtki.
Malo bih se osvrnuo i na problem iz članka : da , činjenica je da trenutno nema tko stati na kraj nizu nezakonitosti i nevjerovatnog protekcionizma i diskriminacije koje rade HDS i ZAMP a za sada potpuno nesmetano zloupotrebljavaju a često i prelaze ovlasti koje im daje Zakon o autorskim i srodnim pravima.
Da li iza toga stoji vlast RH – sigurno NE . Prava je činjenica da vlast za nezakonitosti ZAMP-a i HDS-a NEZNA i stoga je potrebno što žurnije fuzioniranje svih onih koji su oštećeni protivzakonitim postupanjima ZAMP-a i HDS-a.
U iznešenom primjeru vidljivo je da Mali uvoznici ICT opreme trpe štetu zbog velike i u uvjetima tržišnog poslovanja neprirodne razlike u rabatima koje prema iznešenom članku ZAMP i HDS daju velikim uvoznicima a na štetu malih uvoznika. OVDJE SE POSTAVLJA TEMELJNO PRAVNO PITANJE : DA LI SU RABATI TEMELJNI DIJELOVI JAVNO OBJAVLJENOG CJENIKA KOJI JE CJENIK U SVAKOM TRENUTKU DOSTUPAN SVAKOJ ZAINTERESIRANOJ STRANI ?
UKOLIKO RABATA NEMA U JAVNOM CJENIKU (NA KOJI JE PREMA ZAKONU MORALA DATI SUGLASNOST HGK) ONDA NEMA GOVORA NITI O BILO KAKOVOM PRAVU HDS i ZAMP-a NA DAVANJE RABATA BILO KOMU – SVE SUPROTNO TOMU JE PROTIVZAKONITO. HDS i ZAMP NISU PRIVREDNI SUBJEKT VEĆ SU NEPROFITNA UDRUGA GRAĐANA (AUTORA) KAO I SVAKA DRUGA UDRUGA GRAĐANA KOJA SVOJE PRIHODE PREMA ZAKONU O UDRUGAMA NESMIJE DIJELITI SVOJIM ČLANOVIMA I TRĆIM LICIMA VEĆ PRIHOE SMIJE KORISTITI SAMO I JEDINO ZA NAPREDAK I RAZVOJ UDRUGE I DJELATNOSTI KOJOM SE ISTA BAVI !
Poštovani kolege – dakle očito je da je lepeza cijelog poslovanja HDS i ZAMP-a na marginama Hrvatskih zakona a Zakonu o udrugama je apsolutno protivna jer oni ne rade ništa drugo no prihod dijele svojim članovima i trećim licima a za što u svijetu i u Hrvatskoj postoje razni drugi oblici trgovačkog udruživanja : ASOCIJACIJE , D.O.O., D.D. I TAKO DALJE I TAKO DALJE……
Zbog čega se nebi i ostali građani Republike Hrvatske udružili u udruge , prihodovali i dijelili prihode među sobom i trećim licima ? Zbog toga jer je to protivzakonito !
Na koncu zanimljiv podatak koji ću postaviti kao zagonetku :
Ukoliko znamo da je godišnji prihod HDS i ZAMP-a minimalno preko =70.000.000,00 kn što mislite :
1.-koliko od rečenog prihoda odlazi na plaće i poslovanje ZAMP-a ?
2.-koliko od rečnog prihoda odlazi za razvoj njihove djelatnosti zbog koje su se i udružili ?
3.-koliko od rečenog prihoda dijele svojim članovima i trećim osobama ?
4.-kakav je prihod koji se “dobije iz vana” a kakav je rashod koji se “šalje van” i kako izgledaju ti postotci?
Uključite se u raspravu