Zlato koje “čami” u trezorima europskih nacionalnih banaka može biti jamstvo za gradnju 50 nuklearki u Europi, izjavio je talijanski ministar za upravu i inovacije Renato Brunetta, koji je najavio kako će taj prijedlog iznijeti Europskoj uniji. Iz Francuske već dolazi pozitivan odgovor na takav prijedlog, a glavni direktor talijanske energetske kompanije ENI Paolo Scaroni kaže kako Europa nije imala energetsku politiku i sada skupo plaća tu manjkavost.

Niže cijene
Brunetta drži kako bi odluka o igradnji 50 nuklearki odmah dovela do sniženja cijene nafti i plinu za od 20 do 40 posto. “Neka Europa učini kao Italija, koja je odlučila izgraditi četiri do pet nuklearki do 2020. godine. Ako bi Europa donijela sličnu odluku, počevši odmah upotrijebom financijskih resursa i neupotrebljene zlatne rezerve koristiti kao jamstvo, rezultat bi odmah bio u smanjenju cijene nafti i plinu, jer izvoznici nafte i plina ne bi više imali razloga čuvati crno zlato pod zemljom, već bi ga odmah stavili na tržište”, procjenjuje Brunetta. Učinak takve odluke bio bi odmah pozitivan, jer bi se s jedne strane spustila cijena nafti, a s druge bi Europa 2020. godine bila enegetski mnogo manje ovisna. Golema investicija dala bi mogućnost rasta cijeloj Europi koja bi postala i leadership u svijetu po termonukleranom istraživanju. Predsjednik odbora za financije Senata Mario Baldassarr ideju Brunette smatra “mudrom”, a “ne provokantnom”. Francuski ekonomist Jean Paul Fitoussi, predsjednik Francuskog opservatorija za ekonomsku konjukturu (Observatoire Francais des Conjounctures Economiques), drži kako bi se zlato pohranjeno u nacionalnim bankama moglo koristiti za stvaranje vrijednosnih papira, bondova (eurobond) za financiranje energetske politike i na taj bi se način “prokletstvo eura pretvoriti u blagoslov”. Inače, Italija je više puta upotrijebila svoje zlatne rezerve za različite operacije. Vlada lijevog centra Romana Prodija je, na primjer, upotrijebila zlatne rezerve za smanjenje državnog duga. Talijanska središnja banka (Bankitalia) ima 2452 tone zlatnih poluga što je vrijednost od oko 38 milijardi eura i dio će se koristiti kao jamstvo za kredite za izgradnju četiri do pet nuklearki. Ako bi tako učinile i druge europske zemlje, korist bi bila velika, drži Brunetta. “Europa energetski danas mnogo ovisi o Rusiji. Za mnoge zemlje je plin iz Moskve jedini energetski izvor. Ako bi se opskrba iz Rusije prekinula, zemlje Europske unije bi za nekoliko tjedana bile pod ledom. Europa 27 zemalja uvozi 300 milijardi prostornih metara plina, od kojih polovicu iz Rusije, a četvrtinu iz Alžira.

Potrebe za plinom
U idućih 20 godina potrebe za plinom će se udvostručiti, jer zbog Sporazuma iz Kyota trebaju biti zatvorene termoelektrane na ugljen, a predviđeno je i zatvaranje nekih nuklearki u Njemačkoj. Pred tim strateškim problemom EU mora pronaći rješenje“, izjavio je šef ENI-ja Paolo Scaroni, koji se nalazi u SAD-u gdje američkoj administraciji tumači kako se njegova tvrtka neće povući iz Irana. ENI će otvoriti urede u Bagdadu i pokušat će dobiti nove koncesije u Iranu, gdje Italija posluje od pedesetih godina. Scaroni pokušava američkoj administraciji, kao što je naznačio talijanskoj vladi, objasniti kako bi povlačenje njegove tvrtke iz Irana značilo milijardske gubitke, što zasigurno ne veseli dioničare. ”Da smo 2000. godine, kada je barel nafte stajao manje od 20 dolara, zatražili studiju o tome što će se dogoditi u slučaju da cijena nafta skoči na 100 dolara, svi bi procijenili kako bi to dovelo do katastrofe za gospodarstvo. Danas ekonomija nije dobrog zdravlja, ali je mnogo boljega od katastrofalnih najava. Pred visokim cijenama nafte mijenjaju se i običaji, od izbora automobila do povratka putovanja vlakovima. Energetska učinkovita strategija je pravi ključ za zaustavljanje rasta svih cijena”, drži Scaroni čelnik kompanije koja je, inače, jedan od najvećih klijenata ruske tvrtke Gazprom.

Enia priprema sporazum s Gazpromom

Talijanska kompanija Enia, koja upravlja energetskim postrojenjima na sjeveru Italije, trebala bi tijekom iduće godine potpisati sporazum s najvećom energetskom kompanijom, Gazpromom, prenosi talijanski list Corriere della Serra, ne navodeći izvor informacija. Ugovor s ruskim državnim divom, koji kontrolira goleme ruske rezerve plina, talijanskoj bi tvrtki trebao jamčiti isporuku 900 milijuna kubičnih metara plina na godinu. Time bi se ukupni kapaciteti Enije popeli na 1,5 milijardu kubičnih metara plina godišnje.
(PD)