Kriza na financijskim tržištima diljem svijeta iznimno je snažna, a još joj se ne razaznaje kraj, smatraju mnogi svjetski analitičari. Pogođene su sve svjetske burze, američko gospodarstvo je blizu recesije iako mnogi smatraju da je ono odavno ušlo u to razdoblje, a tržišta u razvoju možda su još i najteže pogođena. Promotrimo li razdoblje od 31. prosinca prošle do 1. srpnja ove godine, možemo analizirali što se sve događalo na burzama u našoj regiji kao i na domaćoj Zagrebačkoj burzi.

Loše vijesti
“Tržište je pod utjecajem negativnih vijesti kako iz svijeta, tako iz domaćega gospodarstva. Najveći problem u nadolazećem razdoblju predstavlja visoka cijena energije koja uz ostale faktore diže cijene čime dolazi do smanjenja gospodarskog rasta uz povećanu inflaciju. Uza sve to veže se i nesigurnost u vezi s daljnjim razvojem situacije u globalnom financijskom sektoru”, rekao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Fima FAS Denis Smolar. Kao i svi indeksi u svijetu, tako je i dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX od početka godine zabilježio pad vrijednosti, i to za 30 posto. Ništa bolje nije ni na regionalnim burzama. Tako se primjerice indeks Ljubljanske burze SBI 20 od početka godine stropoštao 33 posto. Indeks Beogradske burze BELEX 15 u istom je razdoblju pao više od 23 posto. Padu vrijednosti pridružuje se i sarajevski SASX 10 za više od 37 posto, i to sa 3685,15, na 2286,87 bodova. Investicijski savjetnik Abacus brokera Dalibor Balgač smatra da rekordna cijena nafte stvara inflatorne pritiske i negativno utječe na tržište kapitala. “Dok je nafta u ‘bull’ trendu, svjetska tržišta kapitala bit će pod negativnim utjecajem što će se prenositi i na našu regiju”, rekao je Balgač.

Rast troškova
Zbog različitih pritisaka koji svakodnevno pristižu sa svih strana investitore najviše zanima odgovor na vječito pitanje kada će se oporaviti tržište kapitala. Naravno, za strana tržišta je to nemoguće prognozirati jer se nikada ne zna što se u svakom trenutku može dogoditi. No ni naše regionalne burze kao i Zagrebačka burza nisu izuzete tog pravila. “Unatoč duljem negativnom trendu na domaćoj burzi smatramo da brz oporavak burze nije izgledan. Više prilika vidimo u selektivnom biranju dionica koje bi mogle izdržati pritiske povećanih troškova i prenijeti to povećanje na potrošače”, ističe Smolar. Isto tako oporavak regionalnih burzi dosta ovisi o globalnoj likvidnosti, rekao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave MP Investa Ivan Ivin. “Ako se globalna tržišta oporave, onda možemo očekivati da se pozitivan sentiment vrati na Balkan i podupre dobre ekonomske i političke promijene”, istaknuo je Ivin. Očigledno je politika postala izuzetno važan faktor napretka u regiji. Balgač također ocjenjuje da će se naša regija početi oporavljati s većom likvidnosti, ali kada će se to dogoditi, ostaje nepoznanica.

Balkanski indeks
Među mnogim planiranim projektima, od organizacije roadshowa regionalnih tržišta do pokretanja zajedničkog portala, dogovoreno je i osnivanje zajedničkog regionalnog indeksa, tzv. balkanskog indeksa. “Balkanski će indeks prije svega donijeti veću transparentnost regije, što će donijeti i veću likvidnost. Vjerojatno će se na indeks strukturirati i derivativni modeli što će također pridonijeti većoj likvidnosti regije. Stranim investitorima je ulaganje u indeks manje rizično nego ulaganje u pojedinu zemlju ili dionicu”, smatra Balgač. No za razliku od Balgača Ivin smatra da tzv. balkanski indeks neće dovesti do bolje likvidnosti. Za investitore koji su ulagali u dionice loša situacija na regionalnim burzama donijela je gubitak uloženog novca. Naime, promatrajući najlikvidnije dionice ZSE, one HT-a i Ine, dolazi se do zaključka da su ulagači pojačali prodaju kako bi smanjili gubitke na minimum. Točnije, dionica HT-a je krajem prosinca prošle iznosila 352 kune, a 1. srpnja iznosila je 270 kuna što je pad od 23 posto. Promatrajući dionicu Ine, ona je pala 7 posto, točnije sa 2786 kuna na 2582 kune.

Regija u padu
Slična situacija je i na Ljubljanskoj burzi gdje je dionice Krke u šest mjeseci pala za 28 posto. Odnosno, dionica te farmaceutske kompanije 28. prosinca 2007. iznosila je 124,29 eura, a 1. srpnja ove godine iznosila je 89,41 euro. Investitore je razočarala i dionica Telekoma Slovenije koja je potonula 40 posto, odnosno sa 414 eura na 245 eura. Ni najlikvidnije dionice Sarajevske burze nisu izuzete pada. Primjerice, dionica Bosnalijeka u šest mjeseci pala je 49 posto. Spomenimo i dionice Beogradske burze, točnije najlikvidnija AIK banka je u šest mjeseci pala 19 posto, Energoprojekt 28 posto, a Sojaprotein čak 83 posto.

Kupnja LjSE važan je korak u povezivanju

Slovensko tržište kapitala zadesila je nova akvizicija u kojoj je Bečka burza kupila 81 posto Ljubljanske burze za 1,401 euro po dionici. Analitičari smatraju da je to važan korak u razvoju tog tržišta. “U posljednjih nekoliko godina prisutan je jak trend akvizicija i spajanja burzi, čime se želi smanjiti troškove transakcija za ulagače, odnosno povećati atraktivnost pojedine burze povećanjem ponude. Bečka burza će vjerojatno na regionalnoj razini pokušati raditi stvari koje se događaju na svjetskoj razini”, istaknuo je čelnik Fima FAS Denis Smolar.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe