Konačna verzija novog Zakona o tržištu kapitala prihvaćena je u srijedu u Vladi bez zatvorskih kazni kojima se u prvoj verziji prijetilo za odavanje povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem ili neovlašteno obavljanje poslova vezanog zastupnika, popularno “torbarenje”.

Prema izvorima Poslovnog dnevnika zatvorske kazne povučene su na prijedlog Ministarstva financija, i to nakon što je iz Bruxellesa već bilo dano zeleno svjetlo za prijedlog zakona koji ih je predviđao. Zatvorske kazne za burzovne makinacije trebale bi se pojaviti u budućim izmjenama Kaznenog zakona, a upućeni u zakonsku praksu ističu kako će time samo više doći do izražaja problem nedostatka specijalista za to područje u MUP-u, odnosno Državnom odvjetništvu. Neusklađenost zaprijećenih zatvorskih kazni s Kaznenim zakonom bio je, navodno, jedan od razloga za brisanje tog dijela Zakona o tržištu kapitala. U prvoj verziji zatvorske su kazne sezale i do pet godina za prijevare koje su učinili članovi uprava ili drugi ovlašteni igrači na tržištu kapitala, a koji bi tako ostvarili znatnu protupravnu dobit. Također bi uvođenje zatvorskih kazni taj zakon smjestilo među propise koji utječu na ljudska prava. O njima Sabor mora glasovati dvotrećinskom većinom, što bi otežalo usvajanje zakona. U zakonu je ostao popis novčanih kazni koje će se izricati nakon pokretanja prekršajnog postupka. Novčane kazne sežu do 1,5 milijuna kuna za pravne osobe (za manipulacije tržištem, širenje lažnih informacija i glasina), dok za fizičke osobe u pojedinim slučajevima mogu sezati i do milijun kuna. Osim toga mjerodavni stručnjaci iz Europske unije kao i MMF-a dugo su bili zagovarali rješenje da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga preuzme izravnu nadležnost za izricanje mandatnih kazni. Ne spominjući ispadanje zatvorskih kazni iz prijedloga, ministar financija Ivan Šuker rekao je da zakon, uz ostalo, predviđa osnivanje fonda za zaštitu ulagača u koji će investicijska društva uplaćivati novac kako bi osigurala klijentov ulog. Ulozi će biti osigurani do najviše 150.000 kuna.

U obrazloženju konačnog prijedloga stoji i procjena da “znatan broj brokerskih društva neće moći udovoljiti brojnim i zahtjevnim organizacijskim uvjetima, kao i uvjetima u vezi s adekvatnošću kapitala”. Dodaje se da će “zbog toga neka brokerska društva prestati postojati u potpunosti, a neka će se međusobno spojiti ili pripojiti”. U Hrvatskoj sada rade 32 brokerska društva te 21 banka licencirana za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. Brojni članci zakona odnose se na zaštitu klijenata investicijskih društava i očuvanje integriteta tržišta putem uvjeta koje tvrtke i moguće nove burze trebaju ispunjavati prilikom ishođenja dozvole za rad i poslije tokom rada. Detaljno je propisan način izvještavanja izdavatelja vrijednosnih papira, informiranje o promjenama vlasničke strukture, izrada prospekta i drugi postupci sudjelovanja na tržištu kapitala. Zakonodavci ističu da su zakonom pokušali olakšati prikupljanje sredstava na tržištu kapitala liberalnim režimom provođenja javne ponude vrijednosnih papira. Da bi udovoljili propisima, sudionici na tržištu morat će se prilično potruditi pri proučavanju zakona: umjesto osamdesetak članaka koliko je imao dosadašnji zakon novi Zakon o tržištu kapitala imat će više od 600 članaka. Stupit će na snagu 1. siječnja 2009. godine, a rok prilagodbe trajat će sve do 30. lipnja 2009. godine. Inače, po novom Zakonu o zaštiti na radu investitor će morati imenovati tzv. koordinatora za zaštitu na radu već prilikom projektiranja.