Najnovije istraživanje Eurobarometra ukazuje da je internet za hrvatske trgovce jedan od najperspektivnijih kanala za povećanje prodaje. Prema službenim podacima Europske komisije, trgovci u zemljama članicama EU27 tvrde da 17 posto njihovih prihoda dolazi iz izvoza. Godinu prije, na nivou EU25, taj je postotak iznosio 16 posto. Posebno je zanimljivo pak da su građani EU koji su kupovali u online trgovinama izvan svoje zemlje na taj način lani u prosjeku potrošili 797 eura, odnosno 5770 kuna, a taj je podatak još zanimljiviji kad se zna da su najčešći kupci u hrvatskim online maloprodajnim trgovinama upravo stranci. Prema posljednjem sličnom istraživanju, koje je 2005. godine agencija IDC Adriatics provela na hrvatskom tržištu, dvije trećine ukupne online, odnosno web trgovine u Hrvatskoj otpada na prodaju turističkih i putničkih aranžmana.

Zloupotrebe kartica
Za tvrtke koje nude takve usluge ta je zarada gotovo u cijelosti ostvarena od izvoza. Primjer je Adriatica.net, vodeća on-line turistička agencija, koja u Hrvatsku dovodi više od 40.000 turista godišnje od čega više od 80 posto narudžbi ostvaruje direktnom prodajom aranžmana putem weba. Preostalu trećinu prometa u hrvatskim web trgovinama možemo svesti pod prodaju računalne opreme te u jednom manjem postotku prodaju svega ostaloga. Za razliku od turističkih proizvoda i usluga, kako tvrde IT trgovci, računala se prodaju gotovo isključivo u Hrvatskoj. No osim turističkih agencija, dobru priliku za izvoz svojih proizvoda i usluga imaju one web trgovine koje nude originalne hrvatske proizvode. Tako, primjerice, web knjižare imaju do petine kupaca iz inozemstva, a egzotična web trgovina kao što je Croata četiri od pet svojih proizvoda proda u inozemstvu. Usprkos relativno dobrim rezultatima, domaći web trgovci ističu da nisu zadovoljni stanjem, jer se Hrvati još uvijek boje davati broj svoje kartice putem interneta zbog eventualnih zloupotreba iako se u praksi pokazalo da su zloupotrebe kartica daleko učestalije u trgovinama u stvarnom svijetu. “Kupce treba educirati, te im pokazati da su forme za plaćanje kreditnim karticama na webu zaštićene. Hrvati su još prilično skeptični pri takvom obliku kupnje, a s druge strane ne vide problem u tome da konobaru u restoranu daju kreditnu karticu kako bi im izvršio naplatu, imajući potpuno povjerenje da im on neće ukrasti broj kreditne kartice. To povjerenje treba izgraditi i na webu”, kaže Siniša Cjetković iz tvrtke Mojatrgovina, specijalizirane za zaštitu online transakcija. Prema podacima Eurobarometra, 33 posto Europljana kupilo je neki proizvod ili uslugu u posljednjih 12 mjeseci putem interneta. Taj je postotak godinu dana prije bio znatno manji – samo 27. Međutim, velika je razlika među zemljama članicama gdje razlike često puta iznose i više od 50 postotnih poena. Tako je u Bugarskoj, gdje je elektronička trgovina vrlo nerazvijena, Eurobarometar došao do podatka da je samo četiri posto građana u posljednjih godinu dana kupovalo putem interneta. Usporedbe radi, u zemljama poput Nizozemske, Švedske, Velike Britanije i Danske, taj je postotak veći od 50 posto. Tako je u Nizozemskoj, koja po svim pokazateljima u e-trgovini predvodi među članicama EU27, čak 68 posto građana u posljednjih godinu dana kupovalo putem interneta. U Švedskoj je taj postotak 66 posto, u Danskoj 63 posto, a u Velikoj Britaniji 54 posto. Te četiri najrazvijenije zemlje u elektroničkom poslovanju u Europi slijede Francuska, u kojoj 45 posto građana kupuje putem interneta, Luksemburg sa 43 posto i Njemačka u kojoj 40 posto građana kupuje online. U većini članica EU27 građani ne vide veliku razliku između kupnje u domaćim i stranim web trgovinama.

Nedovoljno veza
Štoviše, na pitanje u koje trgovine imate više povjerenja najveći postotak ih je odgovorio da im je svejedno kupuju li u domaćoj ili stranoj online trgovini. Uz iznimke kao što su Bugarska i Finska, gdje manje od 20 posto ispitanika tvrdi da im je svejedno kupuju li u domaćoj ili stranoj online trgovini, 30-50 posto građana svih ostalih članica EU27 tvrdi da podjednako vjeruju i stranim i domaćim web trgovinama. U Hrvatskoj ne postoji slično istraživanje. Direktor agencije IDC Adriatics, Boris Žitnik, tvrdi da je lani trebalo biti napravljeno jedno slično istraživanje za koje je država raspisala tender, ali se to, po njegovim podacima, nije provelo. “Zadnje istraživanje o elektroničkoj trgovini u Hrvatskoj, znači slično onome koje provodi Eurobarometar, proveo je IDC prije tri godine. Od tada se navode neslužbene procjene. Lani je bio otvoren tender koji je trebao financirati CARDS, ali on nije zaživio iz meni nepoznatih razloga. No sigurno je da će Hrvatska kad uđe u Uniju provoditi slično istraživanje”, kaže Žitnik. Prema tim neslužbenim procjenama, u Hrvatskoj je lani online maloprodaja dosegnula 95 milijuna dolara, odnosno 437 milijuna kuna, dok je ukupna domaća internetska trgovina premašila 750 milijuna dolara, odnosno 3,45 milijardi kuna. Jedna je od najvećih prepreka snažnijem razvoju internetske trgovine u EU nedovoljna internetizacija. Iako svega 33 posto svih građana EU27 kupuje online, taj postotak znatno raste kada je riječ o korisnicima interneta. Među građanima koji imaju priključak na internet čak ih je 56 posto izjavilo da je u posljednjih godinu dana kupovalo online. Taj postotak je najviši u Velikoj Britaniji gdje je 77 posto tamošnjih korisnika interneta kupovalo na taj način. Čak i u Bugarskoj taj postotak iznosi 14 posto.Eurobarometar zaključuje da je internet za europske trgovce jedan od najpopularnijih kanala za prodaju na daljinu. Tako 51 posto trgovaca u EU27 posjeduje web trgovinu. Usporedbe radi, 30 posto preferira narudžbe poštom, 21 posto prodaju preko direktnih prodajnih predstavnika, a 17 posto kroz teleprodaju.

Hrvatska maloprodaja raste 15-20% godišnje

Hrvatske web-trgovine, koje svoje robe i usluge prodaju krajnjim kupcima, u posljednje tri godine bilježe rast prodaje od 15-20 posto. Prema IDC Adriaticsu, domaće web-trgovine u 2005. ostvarile su prihod od 57 milijuna dolara. Neslužbene procjene pak ukazuju da je u 2006. online maloprodaja u Hrvatskoj porasla na 76 milijuna dolara, da bi lani skočila za 20 posto, na 95 milijuna dolara. Nastavi li online trgovina u Hrvatskoj rasti ovim tempom do 2010. godine, dosegnut će promet od približno 165 milijuna dolara, odnosno više od 750 milijuna kuna.

Europa svjetski lider u internetskoj trgovini

Prema istraživanju agencije IDATE, stare članice EU lani su ostvarile veći promet u internetskoj trgovini od SAD-a te postale lider na tom području. Statistike ukazuju da će SAD do 2010. po prometu u internetskoj trgovini pasti na treće mjesto, iza EU i Kine. Istraživanje je pokazalo da su zemlje članice EU15 lani ostvarile online promet od 124 milijarde eura, dok je u SAD-u ostvario 96 milijardi eura. Do 2010. ukupna e-trgovina u članicama EU15 porast će na 221,3 milijardi eura, uvjerljivo najviše na svijetu.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom