Hrvatsko tržište kabela i izoliranih žica, iako o konkretnim brojkama nitko ne želi govoriti, procjenjuje se na gotovo dvije milijarde kuna. Glavni igrači na tržištu su Elka, Euro kabel i Tim kabel. Sektor kabela i sličnih proizvoda jedan je od rijetkih segmenata gospodarstva u kojem Hrvatska postiže pozitivnu ili barem neutralnu vanjskotrgovinsku bilancu. U proteklih pet godina uvoz kabela i izoliranih žica stalno se kretao na razni od nešto više od 20 tisuća tona godišnje. No zbog rasta cijena sirovina, metala nužnog za žice, uvoz izražen u američkim dolarima više je nego udvostručen. Tako je prema podacima Hrvatske gospodarske komore tijekom 2003. godine u Hrvatsku uvezeno oko 21 tonu kabela i žica u vrijednosti od 82 milijuna USD. U protekloj godini je uvoz malo povećan, na 22,2 tisuće tona, no zato je cijena istog iznosila 169,7 milijuna dolara. Sličan slučaj je i s izvozom gdje je 2003. godine izvezeno 21,5 tisuća tona proizvoda ukupne vrijednosti 88,9 milijuna USD, da bi u 2007. bio zabilježen izvoz od 20,7 tisuća tona, ali u vrijednosti od čak 157,3 milijuna USD.

Izvoz u Austriju
Tradicionalno, kroz čitav niz godina, Hrvatska najviše kabela i žica uvozi iz Italije i Njemačke, a izvozi u Austriju, Švedsku i susjedne zemlje. Tijekom 2007. godine od ukupno 22,18 tisuća tona uvezene robe u ovom sektoru čak je 5,02 tisuće tona u vrijednosti 41,4 milijun USD uvezeno iz Italije. Slijedi Njemačka s uvozom u vrijednosti 26,6 i Italija sa 24 tisuće tona kabela i izoliranih žica. Od ukupno ostvarenog izvoza sektora u prošloj godini od 157,3 milijuna dolara najviše otpada na Austriju u koju je izvezeno pet tisuća tona za 27,7 milijuna dolara, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, BiH, Srbija i Švedska. Prema statistici Hrvatske gospodarske komore i Državnog zavoda za statisku u protekloj je godini uvezeno kabela i žica čak i s egzotičnog otoka Mayotte u Indijskom oceanu, i to za 246 tisuća USD. Najveći je domaći proizvođač kabela, tvrtka Elka kabeli, sa 30 posto udjela na tržištu, u 2007. godini ostvarila ukupan prihod od 650 milijuna kuna, što je 10 posto više u odnosu na 2006. godinu. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznose im 350 milijuna kuna i povećanje su od 7 posto. Najveći dio hrvatskog izvoza kabela otpada upravo na Elku, koja je lani od prodaje na inozemnom tržištu uprihodila 300 milijuna kuna, što je za 16 posto više u odnosu na godinu prije. Velika Britanija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija i Makedonija samo su neke od zemalja u kojima je Elka pojačala svoju prisutnost, navode u toj tvrtki. Njihovi proizvodi ugrađeni su u sve najvažnije infrastrukturne projekte u Hrvatskoj, kao što su obnova i izgradnja elektroenergetske mreže, izgradnja tunela i autocesta, brodogradnja, te izgradnja telekomunikacijske mreže .“Elka u Gospodarskoj zoni Božjakovina u Brckovljanima na zemljištu ukupne vrijednosti 37,5 milijuna kuna i veličine 230 tisuća četvornih metara gradi novu tvornicu po najvišim europskim standardima”, kazala je Kristina Mamić iz Korporativnih komunikacija Elke.Zagrebačka tvrtka TimKabel više je pak specijalizirana za prodaju kabela i vodiča. Obiteljska tvrtka sa sjedištem u zagrebačkim Sesvetama, s poslovnicama u Splitu, Osijeku i odnedavno u Beogradu, svojedobno je čak uvrštena na listu 500 najboljih hrvatskih tvrtki.

Gotovo 1000 kompanija
Samo je lani TimKabel ostvario prihod od 181 milijun kuna, što je 36 posto više nego u 2006. godini, a među stalnim kupcima i partnerima TimKabela nalazi se gotovo 1000 kompanija iz područja energetike, telekomunikacija, industrije, poslovnih centara, hotela i javnih objekata. TimKabel ima u ponudi kabele tridesetak europskih i svjetskih proizvođača iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Francuske i Koreje. Ozbiljniji proizvođač kabela na domaćem tržištu je i tvrtka Eurokabel za koje je čak svojedobno kružila priča u poslovnim kuloarima da želi preuzeti Elku kabele. Da priča ima podlogu, govori i činjenica da je Eurokabel napravio čak i dubinsku analizu Elke, ali su na kraju odustali.

Nestašica struje poskupljuje metal za kabele

Ono što je u zadnjih nekoliko godina najviše karakteriziralo tržište kabela, kako kod nas tako i u svijetu, jest rast cijena metala. Cijene aluminija, zlata, bakra i platine nastavit će rasti zbog nestašice električne energije u najvećim svjetskim rudnicima, procjenjuju analitičari. Brzi gospodarski rast zemalja u razvoju ne prati dovoljna proizvodnja struje pa je posljedica toga smanjena proizvodnja metala nužnih za industriju kabela i žica. Tako je u siječnju cijena platine skočila na rekordan iznos jer su rudnici u JAR-u obustavili rad zbog nestašice struje, a kobalt je prošle godine poskupio 58 posto.