Ako netko od vas prisilno traži podizanje gotovine na bankomatu, utipkajte svoj PIN unatrag. Konkretno, ako PIN glasi 1254, utipkajte 4521. Bankomat će izbaciti novac, no prepoznat će to kao poziv za pomoć i alarmirat će dežurne sigurnosne službe na akciju.“ Spomenuti citat dio je poruke koja je višednevno curila s brojnih internetskih adresa uz preporuku neka se svakako otprema dalje jer ta opcija postoji i na brojnim hrvatskim bankomatima, no većini građanstva je nepoznata. Koliko je ta tvrdnja (ne)istinita? Pojašnjenje nije stizalo premda je upit poslan na nekoliko mjerodavnih adresa. Uglavnom se čuo tek načelan odgovor kako ”nisu skloni izlaziti s ikakvim detaljima o postupcima otkrivanja i sprečavanja potencijalnih zloporaba jer ocjenjuju da bi time ugrozili interne sustave zaštite”.

Najstroža tajnost
Dio upitanih čak je uzvratio da nisu pripravni otkriti ni imena osoblja koje je angažirano na poslovima zaštite sigurnosnih sustava, a kamoli dopustiti radoznalu novinarsku komunikaciju s njima. Hrvatsko je tržište ne tako davno bilo zapljusnuto učestalim falsificiranjem kartičnog identiteta što je češće završavalo podizanjem gotovine, a tek povremeno plaćanjem financijskih troškova ili artikala kupljenih u trgovačkim lancima. Kakva je situacija danas? “Članove štitimo kroz razvijeni sustav autorizacije koja prati brojne parametre potrošnje svakog vlasnika Diners kartice tijekom 24 sata 365 dana u godini. Osim toga, imamo i kvalitetan odnos s prodajnim mjestima koje redovito educiramo o mogućim zloporabama. Osim toga, kontinuirano komuniciramo s MUP-om, Povjerenstvom za sigurnost HUB-a, lokalnim policijskim postajama, kao i Državnim odvjetništvom, a koristimo i podatke Diners Cluba Internationala”, kratko rezimiraju u hrvatskoj filijali Dinersa temu o zloporabama kartica. Posebno naglašavaju da vlasnik kartice (neovisno o trošku koji kradljivac napravi) do momenta prijave krađe financijski odgovara samo za protuvrijednost 50 eura, dok ostatak nastalog troška pada na teret Diners Cluba. U PBZ Cardu navode da imaju vlastiti Ured za sigurnost koji sustavnim ulaganjima koristi najnovija tehničko-fizička rješenja aktivne i pasivne zaštite. Podsjećaju i da su na gotovo sve proizvode implementirali čip te da u “pozadini” još koriste i vrlo sofisticirane metode motrenja transakcija. Primanje u PCI Vijeće za sigurnosne standarde u drugoj polovici 2007. najbolja je potvrda njihovih stalnih aktivnosti na unapređenju sustava zaštite, ističu u PBZ Cardu. Upozoravaju da je u Hrvatskoj vrlo česta zloporaba kartica detektirana kao “skimming”, a riječ je o preslikavanju magnetnog zapisa. Slijedi krađa kartica te zloporabe preko interneta kao i ostale vrste narudžbi, a polako prodire i krivotvorenje pristupnica. Napominju da klasične krađe sve više potiskuju prijevare preko e-mail poruka koje mame korisnike na otkrivanje povjerljivih podataka s njihovih kartica. Radi se o pokušaju krađe identiteta korisnika i njegove kartice po metodi koja se naziva “phishing”.

Zaštita sve potrebnija
Rastom broja korisnika kartica i sve većim udjelom bezgotovinskih transakcija u ukupnom platnom prometu sve veća je potreba za zajedničkom i sustavnom suradnjom svih kartičara unutar HUB-a te s MUP-om i Državnim odvjetništvom čiji su predstavnici punopravni članovi Povjerenstva za sigurnost pri HUB-u, iznose u PBZ Cardu. Također naglašavaju da na zaštiti najviše može učiniti odgovornim ponašanjem sam vlasnik kartice te upozoravaju da PIN, koji je izravno poznat samo vlasniku, ne treba otkriti ni banci, ni kartičarskoj kući, a posebno ne treba nasjedati na eventualne savjete slučajnih prolaznika kod bankomata. Sigurnost i povjerenje unutar sustava zaštite danas je najvažnija zadaća o kojoj dnevno skrbe brojni timovi stručnjaka jer kradljivci su sve bolje upoznati sa sofisticiranim tehnologijama i infrastrukturom plaćanja, iznose u Visi International. Njihov je pristup, ističu, baziran na uvjerenju da je jedini efikasan način borbe protiv prijevara uvođenje višeslojnog osiguranja. Ne postoji univerzalni recept koji bi spriječio prijevaru. Kriminalci napadaju sustav plaćanja iz mnogih smjerova i koriste brojne alate i taktike. Visa stoga, dodaju, intenzivno surađuje s mnogim mjerodavnim subjektima i 2000. prva je uvela paket sigurnosnih standarda osmislivši najbolju praksu da zaštiti povjerenje, raspoloživost i integritet korisničkog računa i podatke o transakcijama. Visa i MasterCard, navode, podesili su Visin AIS i Masterovu Mrežnu zaštitu podataka SDP kako bi zajamčili još veću sigurnost kartičarskog sustava. Taj je sistem sigurnosti prepoznatljiv pod nazivom Industrija plaćanja karticom – PCI. Potreba da se spriječe prijevare s karticama glavni je razlog uvođenja EMV (Europay-Mastercard-Visa) i u Hrvatskoj, pojašnjavaju u HGK-u. Tako je krajem 2007. godine, iznose, udjel smart kartica (kartica s čipom) u ukupnom broju iznosio oko 50 posto. Krajem 2000. na hrvatskom tržištu bilo je 2,448.054 debitnih i kreditnih kartica. Naime, od te godine HGK putem Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije kontinuirano prati trendove u kartičarskom segmentu. Najveći rast kartica na godišnjoj razini zabilježen je 2001. godine. Iznosio je 39,3 posto, odnosno na ukupnom tržištu posljednjeg dana te godine bilo je 3,410.193 kartica. Visok rast (38 posto) nastavljen je i tijekom 2002. koja je zaključena s fundusom od 4,705.290 kartica, da bi 2007. prema 2006. dala rast od samo 7,8 posto ili 637.990 kartica. Kroz 106,5 milijuna kartičnih transakcija u 2002. ostvarena vrijednost prometa iznosila je 40,3 milijarde kuna, da bi u 2007. kroz samo prvih devet mjeseci broj transakcija nadmašio 153,5 milijuna, a ukupan promet dosegnuo 60,5 milijardi kuna.

U Hrvatskoj 3069 bankomata

Na kraju ožujka 2008. na prostoru Hrvatske bilo je instalirano 3069 bankomata, podatak je Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije pri HGK. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, broj bankomata povećan je za 14,2 posto. Više od 67 posto bankomata smješteno je izvan prostora matičnih banaka. Neovisno o lokaciji, 31 posto bankomata dostupno je tijekom 24 sata. Većina ima isključivo jednu funkciju, isplatu gotovine, dok ostatak uz isplate pruža i mogućnost uplata. Ukupna vrijednost transakcija obavljenih na bankomatima tijekom prvog kvartala 2008. godine premašila je 15,7 milijardi kuna, što je 11% više u odnosu na prvi kartal prošle godine. Prosječna vrijednost po transakciji iznosila je 644 kune, a u istom razdoblju lani ta vrijednost bila je manja za 25 kuna.