Novi Zakon o elektroničkim komunikacijama, koji bi trebao regulirati više od dvije milijarde eura vrijedno hrvatsko telekomunikacijsko tržište te dijelom i poslovanje televizijskih i radijskih kuća, vjerojatno bi najbolje mogli opisati glumci Scarlett Johansson i Bill Murray.

Ove su hollywodske zvijezde, naime, morale temeljito svladati značenje pojma “kulturni šok” prije nego im je režiserka Sofia Coppola uopće dopustila da odglume scene u, meni osobno, jednom od najboljih filmova s početka 21. stoljeća, čije ime izaziva bujicu asocijacija na hrvatsku zbilju: “izgubljeni u prijevodu” tako lako postaju “izgubljeni u komunikaciji” ili “izgubljeni u materiji”. Kulturni šok, kako ga definira sveprisutna Wikipedija, pojam je koji opisuje tjeskobu i druge emocije koje osjetimo kad smo prisiljeni živjeti pod drukčijim kulturnim i društvenim obrascima poput u stranoj zemlji ili, kao u hrvatskoj zbilji, kad se svi skupa nalazimo u procesu pristupanja Europskoj uniji. Taj kulturni šok, nastavlja Wikipedija, raste iz teškoća izazvanih asimilacijom nove kulture. Nije stoga neobično što je ministarstvo koje prati telekomunikacije, a riječ je o Kalmetinom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u proteklih godinu dana bilo pod pojačanim kulturnim šokom. Službeni Bruxelles je, naime, inzistirao da se novi Zakon o elektroničkim komunikacijama donese na transparentan način. Nadležno je ministarstvo stoga vrlo oprezno i bez mnogo pompe pred sam početak ljeta prošle godine najavilo dvotjednu javnu raspravu o smjernicama za izradu Nacrta prijedloga zakona o elektroničkim komunikacijama. Potom je raspravu produljilo na mjesec i pol dana, a onda odbilo objaviti “samo” komentare na nacrt zakona koje su poslali operateri i druge zainteresirane stranke a da uz njih odmah ne stoje i odgovori ministarstva. Mjesec i pol kasnije Kalmetino ministarstvo je objavilo “Zaključak javne rasprave” koji je sadržavao 11 tajnih komentara s pripadajućim odgovorima. Idući kulturni šok Kalmetino ministarstvo doživjelo je u ožujku kad je u dva tjedna javnost dobila priliku komentirati Nacrt prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama. Ministarstvo se od šoka toliko teško oporavljalo da je gotov prijedlog tog zakona poslalo u saborsku proceduru na brzo izglasavanje dva dana prije nego li je o tome obavijestilo, ne samo širu javnost, već i iznimno velik broj zainteresiranih stranaka. Konačan prijedlog zakona dobio je rekordnih 485 komentara na 117 stranica. Na dan kad će Hrvatska u Beču ići u okršaj s Turacima, u ubrzanoj proceduri u Hrvatskom saboru dizat će se ruke za prihvaćanje novog, na sasvim transparentan način donesenog zakona o elektroničkim komunikacijama. I za jedno i za drugo možemo se samo nadati izvrsnom rezultatu.