EN DE

Italija za bogataše uvodi ‘Robin Hood’ porez

Autor: Silvije Tomašević
17. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Novi porez najavljen je kao udar na naftaše koji ostvaruju izuzetno velike profite

Osiromašenje u siromašnim zemljama izaziva pobune zbog kruha, a u razvijenima dovodi u pitanje demokraciju. Odnosno, osiromašenje srednjeg sloja u Europi ima jedan jedini izlazak, a zove se fašizam, izjavio je talijanski ministar ekonomije Giulio Tremonti obrazlažući zašto će vlada donijeti određene mjere za poticanje razvitka i očuvanje kupovne moći.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Jedna od mjera koju bi vlada desnog centra Silvija Berlusconija trebala usvojiti na sastanku 18. lipnja uvođenje je tzv. Robin Hood poreza, kojom bi se novac uzelo bogatima i dalo ga siromasnima. Tremonti želi vise oporezovati naftaše, koji su previše zaradili špekulacijama na tržištu nafte. Na primjedbu kako bi se taj porez na dodatnu zaradu naftaša mogao vratiti kao bumerang preko cijene benzina na crpkama Tremonti odgovara kako njegova ekipa simulira sve moguće načine kako do toga ne bi došlo. “To je prelijep porez”, našalio se Tremonti ironizirajući izjavu svoga predhodnika u ministarstvu ekonomije Tommaso Padoa-Schioppa iz vlade lijevog centra koji je kazao kako je plaćati porez lijepa stvar. Tremonti drži kako su dosadašnje porezne izmjene dale pozitivni učinak na stambene kredite pa bi tako trebalo biti i za cijenu benzina. U vladinu trogodišnjem ekonomskom planu tako će biti i tzv. Robin Hood Tax u vezi s kojim Tremonti želi dobiti i suglasje oporbe. “Osim s oporbom o nacrtu zakona za taj porez raspravljamo i s regijama, a zatim ćemo raspraviti i uvođenje federalizacije poreznog sustava”, iznosi Tremnoti. Zakon o federalizaciji poreza trebao bi stići u parlament 15. rujna. Savez naftaša (Unione petrolifera) ne vidi mnogo prostora za uvođenje “Robin Taxa”, s kojim vlada želi zaustaviti velike zarade naftnih kompanija. Predsjednik Unije naftaša Pasquale De Vita drži kako bi trebalo razlikovati “rezultate koje postižu naftne kompanije u svijetu od onih koje svoju aktivnost provode u Italiji, a ako se tu onda dobro pogleda vidjet će se kako nema prostora za takve mjere”. Talijanska vlada zapravo priprema plan za suzbijanje učinka skupe nafte. Na duže razdoblje planira izgradnju nuklearnih elektrana kako bi se smanjila ovisnost o uvozu nafte za termoelektrane, zatim se želi intervenirati i s određenim mjerama, među kojima je i “Robin Hood Tax”. No vlada želi uštedjeti i smanjenjem izdataka za razne savjetnike. Ministar državne službe Renato Brunetta objavio je na internetu sva imena osoba i iznose koje su dobivale novac za davanje neke informacije, odnosno nekog savjeta. “Zašto istraživanja i savjete ne može proizvesti stroj državne uprave u kojem radi 3,5 milijuna osoba”, pitao se Brunetta, koji je također svojedobno, za vrijeme prijašnje Berlusconijeve vlade, dobio 22.466 eura za jedan savjet. U cijeloj 2006. godini vlada lijevog centra Romana Prodija izdvojila je raznim savjetnicima izvan državne uprave ukupno 1,3 milijarde eura. Vlada je “hranila” oko 400 savjetnika godišnje, koji su savjetovali i potpuno nepotrebne svari, ali su očito trebali biti plaćeni zbog nekih drugih usluga.

Osiromašenje u siromašnim zemljama izaziva pobune zbog kruha, a u razvijenima dovodi u pitanje demokraciju. Odnosno, osiromašenje srednjeg sloja u Europi ima jedan jedini izlazak, a zove se fašizam, izjavio je talijanski ministar ekonomije Giulio Tremonti obrazlažući zašto će vlada donijeti određene mjere za poticanje razvitka i očuvanje kupovne moći.

Jedna od mjera koju bi vlada desnog centra Silvija Berlusconija trebala usvojiti na sastanku 18. lipnja uvođenje je tzv. Robin Hood poreza, kojom bi se novac uzelo bogatima i dalo ga siromasnima. Tremonti želi vise oporezovati naftaše, koji su previše zaradili špekulacijama na tržištu nafte. Na primjedbu kako bi se taj porez na dodatnu zaradu naftaša mogao vratiti kao bumerang preko cijene benzina na crpkama Tremonti odgovara kako njegova ekipa simulira sve moguće načine kako do toga ne bi došlo. “To je prelijep porez”, našalio se Tremonti ironizirajući izjavu svoga predhodnika u ministarstvu ekonomije Tommaso Padoa-Schioppa iz vlade lijevog centra koji je kazao kako je plaćati porez lijepa stvar. Tremonti drži kako su dosadašnje porezne izmjene dale pozitivni učinak na stambene kredite pa bi tako trebalo biti i za cijenu benzina. U vladinu trogodišnjem ekonomskom planu tako će biti i tzv. Robin Hood Tax u vezi s kojim Tremonti želi dobiti i suglasje oporbe. “Osim s oporbom o nacrtu zakona za taj porez raspravljamo i s regijama, a zatim ćemo raspraviti i uvođenje federalizacije poreznog sustava”, iznosi Tremnoti. Zakon o federalizaciji poreza trebao bi stići u parlament 15. rujna. Savez naftaša (Unione petrolifera) ne vidi mnogo prostora za uvođenje “Robin Taxa”, s kojim vlada želi zaustaviti velike zarade naftnih kompanija. Predsjednik Unije naftaša Pasquale De Vita drži kako bi trebalo razlikovati “rezultate koje postižu naftne kompanije u svijetu od onih koje svoju aktivnost provode u Italiji, a ako se tu onda dobro pogleda vidjet će se kako nema prostora za takve mjere”. Talijanska vlada zapravo priprema plan za suzbijanje učinka skupe nafte. Na duže razdoblje planira izgradnju nuklearnih elektrana kako bi se smanjila ovisnost o uvozu nafte za termoelektrane, zatim se želi intervenirati i s određenim mjerama, među kojima je i “Robin Hood Tax”. No vlada želi uštedjeti i smanjenjem izdataka za razne savjetnike. Ministar državne službe Renato Brunetta objavio je na internetu sva imena osoba i iznose koje su dobivale novac za davanje neke informacije, odnosno nekog savjeta. “Zašto istraživanja i savjete ne može proizvesti stroj državne uprave u kojem radi 3,5 milijuna osoba”, pitao se Brunetta, koji je također svojedobno, za vrijeme prijašnje Berlusconijeve vlade, dobio 22.466 eura za jedan savjet. U cijeloj 2006. godini vlada lijevog centra Romana Prodija izdvojila je raznim savjetnicima izvan državne uprave ukupno 1,3 milijarde eura. Vlada je “hranila” oko 400 savjetnika godišnje, koji su savjetovali i potpuno nepotrebne svari, ali su očito trebali biti plaćeni zbog nekih drugih usluga.

Autor: Silvije Tomašević
17. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close