Veliki su izgledi da reforma zdravstva koju za jesen najavljuje ministar Darko Milinović donese neka radikalna rješenja koja bi sustavu zdravstva priskrbila veći prihod, no biračima se sasvim sigurno neće previše svidjeti jer će smanjiti prava dobrog dijela osiguranika.

Naime, u krugovima bliskima Vladi doznaje se da je HDZ pred odlukom da dio zdravstvenih usluga s obveznog prebaci na dopunsko osiguranje, što znači da će osiguranici plaćati dio usluga koji je sada besplatan. Kakav će se model primijeniti zasad još nije određeno i kako doznaje Poslovni dnevnik, sada se vrlo ažurno prikupljaju iskustva iz ostalih europskih zemalja koja na tržištu imaju od 15 posto zdravstvenih usluga naviše. “Istina je da u pripremanju reforme koju planiramo za jesen proučavamo kako su to riješile zemlje Europske unije. Zanimljiva rješenja imaju i Irska, Češka i Slovenija, no sasvim sigurno nećemo preuzimati tuđe modele, već ćemo izgraditi jedan hrvatski model. Pri tome ćemo strogo voditi računa o socijalnim kategorijama koje treba zaštititi, no hrvatski građani istodobno se moraju pomiriti s tim da oni koji to mogu moraju preuzeti dio troškova za zdravstvenu zaštitu”, kaže ministar Milinović koji zasad ne želi otkrivati detalje reforme koju priprema. Neslužbeno, međutim, doznajemo da je jedan od prijedloga koji ulaze u uži izbor model po kojem bi broj osiguranika oslobođenih od plaćanja participacije pao sa oko 2,5 milijuna na oko 1,5 milijun ljudi za koje bi troškove snosila država. U tu bi grupu ulazila djeca do 18 godina starosti, studenti, nezaposleni, korisnici socijalnih naknada te umirovljenici. Ostatak od oko tri milijuna osiguranika morao bi plaćati participaciju na one zdravstvene usluge koje se odrede definiranjem nove košarice usluga koje pokriva obvezno, odnosno dopunsko osiguranje. Navedenim modelom predviđa se i izdvajanje dopunskog osiguranja iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno stavljanje dopunskog osiguranja na tržište, o čemu se već dugo govori, ali dosad nije bilo političke hrabrosti da se to i realizira. To je rješenje zapravo alternativa ideji da se uvede obvezno dopunsko zdravstveno osiguranje, što je bilo prilično sporno. Smanjivanjem broja oslobođenih od participacije, smatra se, privući će se veći broj korisnika u dopunsko osiguranje, jer bi police dopunskog osiguranja preuzimale i dio participacije te troškova za lijekove s dopunske liste.

Kad je u pitanju formiranje košarice usluga, ideja je da se na tržište stavi od 15 do 20 posto usluga. Nadalje, dopunsko osiguranje prema navedenom modelu sasvim sigurno neće ostati u javnom vlasništvu iako nije poznato znači li to privatizaciju dijela Zavoda ili formiranje nove osiguravateljske kuće. S izdvajanjem dopunskog osiguranja iz javnog sektora, što je uostalom i u skladu s europskim direktivama o odvajanju javnih od privatnih financija, tržištu bi se prilagodila i visina premija koja je unutar Zavoda već godinama jednaka, 50 i 80 kuna. Šuška se čak da ambicije o ulasku u dopunsko osiguranje ima nekadašnji ministar zdravstva, danas saborski zastupnik Andrija Hebrang, koji je glavni zagovornik dopunskog, no Hebrang je to za Poslovni dnevnik demantirao. “Iako bih u tome vjerojatno bio prilično uspješan, nemam nikakve ambicije ući u taj biznis, što bi uostalom za mene sad bio potpuni sukob interesa jer sam saborski zastupnik”, kazao je Hebrang koji zagovara izdvajanje dopunskog osiguranja iz HZZO-a. “Poznato je da naše zdravstvo ima socijalne prihode i tržišne rashode, te da naše bolnice na tržištu imaju samo jedan posto usluga i participaciju plaća premalo ljudi. To je neodrživa situacija koja se mora promijeniti. Moramo definirati paket koji obuhvaća obvezno osiguranje i sve iznad toga prepustiti tržištu. Samo na taj način zdravstvena usluga može ići ukorak sa svjetskim standardima, odnosno pacijenti mogu imati dobru uslugu”, tvrdi Hebrang.