Ako se rebalansom državnog proračuna ne osiguraju dodatna sredstva za lijekove, pod pretpostavkom da potrošnja lijekova u ovoj godini bude na razini prošlogodišnje, može se očekivati da se rokovi plaćanja lijekova na recept produže za dodatnih 150, tako da bi dugovanja do kraja godine mogla iznositi rekordnih 280 dana, upozorili su na konferenciji za novinare Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo održanoj u četvrtak, pridruživši se time akciji utjerivanja dugova koju su njihovi dobavljači započeli.

Iako već uobičajena za ovaj dio godine, za ministra Darka Milinovića to je prva prijetnja opskrbom lijekova zbog neplaćenih potraživanja. Ovog puta ministar zdravstva naći će se pod još žešćom vatrom od svojih prethodnika u posljednjih nekoliko godina jer je nedavno pronašao novac za povećanje bolničkih limita, odnosno krpanje rupa u sustavu koji prokišnjava na sve strane. Produbile su se time frustracije ljekarnika i njihovih dobavljača koji ostvaruju sve tanju dobit, a neki za preživljavanje dižu i kredite. Pohodi na Ksaver uoči rebalansa budžeta stoga će ovih dana biti sve češći, a kako je u pitanju novi ministar, pojačat će se i nastojanja da se izmijeni status ljekarničke struke. Komora i Društvo već su najavili izradu petogodišnjeg plana razvoja ljekarništva.

Državni proračun
“Suprotno očekivanjima, za poslovanje ljekarni ova je godina znatno nepovoljnija od prošle. Razlog tome su dosadašnji iznosi dospjelih, a nenaplaćenih dugova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i ponovno podplaniranje rashoda za lijekove na recept u 2008. godini. Nakon što je Vlada lani u rujnu rebalansom proračuna u potpunosti pokrila dugovanje ljekarnama u iznosu od 1,2 milijarde kuna, do kraja godine dug se zbog neplaćanja i formiranja i primjene novih lista lijekova i smanjivanja cijena lijekova povećao na 500 milijuna kuna. Državnim proračunom za lijekove na recept u ovoj godini osigurano je 2,3 milijarde kuna iako se očekuje potrošnja od 3,3 milijarde. Dug HZZO svaki se mjesec povećava za novih deset dana, a Zavod ima dospjelog duga za lijekove u iznosu od 800 do 900 milijuna kuna, ističe Mate Portolan, predsjednik Ljekarničke komore. Štoviše, kad se pogledaju statistike koje govore o stalnom porastu potrošnje lijekova, ukupan iznos koji će ove godine trebati za lijekove mogao bi premašiti i očekivane 3,3 milijarde, tvrdi Portolan. ”Zanimljivo je pritom da se Hrvatska u usporedbi sa zemljama u okruženju te zemljama EU ne izdvaja kad je u pitanju potrošnja lijekova, te nam stoga nije jasno kako Hrvatska ne može pronači način da plaća lijekove u roku“, kaže Portolan. Na sastanku s ministrom koji ljekarnici čekaju jedno od važnijih pitanja bit će problem vrijednosti ljekarničke naknade koja je lani iznosila 9,5 posto vrijednosti lijeka. ”Takva naknada u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja ne omogućuje ljekarnama poslovnu opstojnost obavljanjem svoje osnovne djelatnosti i ona bi trebala iznositi barem 15 posto. HZZO propisuje kadrovski normativ za ljekarnu, a naknada koju ljekarne ostvaruju izdavanjem recepata nije dostatna ni za troškove plaća“, pojašnjava Portolan. Zbog niske naknade, ali i kroničnog nedostatka magistara farmacije kojih nema ni za zadovoljavanje osnovnih potreba u ljekarnama, ljekarne ne obavljaju vlastitu djelatnost i nisu iskorištene na pravi način, tvrdi Maja Jakševac-Mikša, predsjednica farmaceutskog društva. ”Kad bi ih se iskoristilo na pravi način, ljekarnici bi znatno više nego dosad mogli pridonijeti povećanju efikasnosti sustava zdravstva i rezanju troškova, odnosno racionalizaciji sustava”, kaže Jakševac-Mikša.

Zakoni
Naime, u ljekarnama se gotovo uopće ne provode mjere preventive i savjetovanja koja bi mogla smanjiti broj posjeta liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poput kontrole tjelesne težine, mjera prestanka pušenja, mjerenja razine šećera u krvi, krvnog tlaka i kolesterola. “U anketama koje smo provodili među našim korisnicima vrlo često smo dobili zahtjeve za navedene uslugama, pogotovo od kroničnih bolesnika. Naša mjerenja ne bi mogla zamijeniti liječničku skrb, ali bi nas njihovi pokazatelji mogli uputiti na eventualnu potrebu posjeta liječniku ili izmjenu terapije”, kaže Jakševac-Mikša te dodaje kako osim nedostatka kadra i niske cijene usluge zapreka za navedene mjere ima i u zakonskoj regulativi koja ograničava djelovanje farmaceuta. S tim je povezano i nezadovoljstvo ljekarnika činjenicom da nemaju uvid u kompletnu medikaciju pacijenata, što je ne samo opasno za pacijente već izaziva i goleme troškove za lijekove. “Neki pacijenti se opskrbljuju tolikim količinama lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava da im to može ozbiljno ugroziti zdravlje. Vrlo su česte situacije da nam pacijenti dolaze s dva recepta, jednim od privatnika a jednim od ugovornog liječnika, na kojima je propisan isti lijek pod dva različita imena”, navodi Jakševac-Mikša.

Veledrogerije digle već milijardu kuna kredita

Plaćanje obveza HZZO-a prema ljekarnama, nakon sanacije u rujnu 2007. godine, skraćeno je na 160 dana, no već u svibnju ove godine produljeno je na 240 dana, dok je ugovoren rok plaćanja 120 dana. Zbog toga ni ljekarne nisu u mogućnosti platiti svoje obveze prema veledrogerijama, koje pak duguju domaćim i inozemnim dobavljačima robe. Veledrogerije prema dobavljačima imaju prosječan rok plaćanja od 180 dana i kako bi premostile plaćanje ljekarni u 240 dana i bolnica više od 575 dana, prisiljene su dizati kredite. Prema našim informacijama, veledrogerije su se dosad kod hrvatskih banaka već zadužile za više od milijardu kuna, na što godišnje plaćaju 80 milijuna kuna kamata. Kako veledrogerije nisu u mogućnosti platiti dospijeća svojim dobavljačima u dozvoljenom roku, prijeti im se neisporukom robe, što znači nestašicom lijekova koja bi prema slutnjama Komore mogla uslijediti već na jesen. Veledrogerije tvrde da bi se trebale zadužiti za dodatnu milijardu kuna kako bi mogle platiti svoje obveze, no zbog nelikvidnosti to nisu u mogućnosti. Idući problem koji muči i ljekarne i njihove dobavljače je što je HZZO u travnju uveo jednomjesečno plaćanje faktura prema ljekarnama iako one svoje obveze prema HZZO-u i dalje fakturiraju jednom tjedno. To je rezultiralo time da je HZZO, plaćajući u travnju i svibnju ove godine dug star 240 dana, jednostavno, preskočio po jedan tjedan u svakom mjesecu, čime su ljekarne uskraćene za 150 milijuna kuna, tvrde naši izvori. Upravo je taj iznos ponuđen svim veledrogerijama za saniranje duga bolnica. Dakle, HZZO je dug prema ljekarnama u iznosu od 150 milijuna kuna “prelio” u budžet za plaćanje obveza prema svim veledrogerijama. Bolnice su prema našim informacijama veledrogerijama dužne više od 320 milijuna kuna za robu koja je izdana prije 575 dana.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo