Zbog nagomilanog duga za lijekove i rokove plaćanja lijekova na recept koji premašuju 240 dana predstavnici veledrogerija ovih su dana ministru zdravstva Darku Milinoviću poslali dopis u kojem se najavljuje moguć prekid opskrbe lijekova ako se situacija hitno ne izmijeni. Kako se neslužbeno doznaje, u srijedu je u Ministarstvu zdravstva o toj temi trebao biti održan sastanak s predstavnicima udruge veledrogerija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koji nije započeo prije zaključenja članka. Također je, neslužbeno doznajemo, dospjeli dug za lijekove dosegnuo gotovo milijardu kuna!

Predizborna obećanja
Iako je jedno od predizbornih obećanja Vlade bila sanacija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno stabilizacija sustava plaćanja lijekova te svođenje rokova plaćanja na dogovorenih 150 dana, od navedenih obećanja barem za ovu godinu neće biti ništa ako nešto ne kapne na rebalansu državnog proračuna. Naime, i prilikom sastavljanja ovogodišnjeg proračuna HZZO je kao i prethodnih godina dobio oko milijardu kuna manje od iznosa predviđenog za potrošnju lijekova na recept. Naime, za potrošnju lijekova u ovogodišnjem budžetu Zavod raspolaže sa 2,3 milijarde kuna, dok je godišnja potrošnja za lijekove otprilike na razini 3,1 milijarde kuna. Kako se ukupan budžet dijeli na dvanaestine, mjesečno se za lijekove podmiruje 190 umjesto oko 270 milijuna kuna, što je osamdeset milijuna kuna manje od potrebnog. Istodobno je prije nekoliko mjeseci HZZO zbog racionalizacije troškova vlastite administracije uveo plaćanje lijekova jedanput mjesečno umjesto dvaput u mjesecu, no bez definiranog datuma, što je također izazvalo pomutnju i podebljalo kašnjenje u naplati. Iako su i ljekarne i njihovi dobavljači očekivali sanaciju sustava plaćanja lijekova, u travnju ih je iznenadila Vladina odluka da težište krpanja rupa u zdravstvu stavi na bolnice kojima je povećan limit. Iako bi viši limiti trebali značiti i efikasnije plaćanje lijekova, i neke bolnice zaista uspijevaju platiti dio dugova prema dobavljačima koji premašuju čak tri godine, veledrogerije su još daleko od zadovoljstva i upozoravaju na ozbiljnu krizu u opskrbi ako se nešto ne izmijeni. Naši izvori tvrde da je povećanje limita bolnicama samo pretakanje sredstava koje ništa ne rješava te od ministra traže da hitno riješi problem. Dinamika plaćanja HZZO-a, upozoren je ministar Milinović, ne samo da ugrožava prihode veledrogerija nego može ugroziti i opskrbu zbog nemogućnosti veledrogerija da isplate proizvođače lijekova. Štoviše, da bi isplatili proizvođače, veletrgovci lijekova prisiljeni su dizati kredite, a, kako neslužbeno doznajemo, četiri velike veledrogerije početkom ove godine podigle su kredite u ukupnoj vrijednosti od stotinjak milijuna kuna.

Dinamika plaćanja
Kako je već poznato, zdravstveni proračun puni se iz zdravstvenih doprinosa od 16,5 milijardi kuna, regresa od 300 milijuna kuna i dopunskog osiguranja od 500 milijuna kuna godišnje, što je ukupno 17,6 milijardi kuna plus oko dvije milijarde proračunskih sredstava koje bi država trebala uplaćivati za sve koji ne uplaćuju doprinose. HZZO, međutim, iz proračuna redovito dobiva manji budžet od planiranog prihoda. U ljekarništvu vlada sve veće nezadovoljstvo zbog toga što za neke stavke u zdravstvenom proračunu uvijek ima novca, a za lijekove nikad. “Zanimljivo je kako se lijekovi već godinama guraju pod tepih, a sanacija se provodi tek kad počnu prijetnje dobavljača, veledrogerija i farmaceutske industrije. Očito je zašto se to događa, ljekarnici imaju najslabiju snagu lobiranja i njih se može mnogo lakše zavlačiti nego neke druge sustave, poput velikih bolnica primjerice”, izjavio je nedavno za Poslovni dnevnik predsjednik udruge ljekarnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Saša Cvetojević.