Prema procjenama ekonomista, temeljna stopa inflacije u Švedskoj je sa 2,4 posto u travnju porasla na 2,8 posto. U Norveškoj se temeljna stopa inflacije drži na 2,4 posto, a rast potrošačkih cijena u Danskoj porastao je na 3,4 posto, pokazuju tri nezavisna istraživanja.

Time je rast inflacije u Švedskoj i Danskoj u prethodnom mjesecu postigao najbrži tempo u šest godina, što je u susjednoj Norveškoj povećalo pritisak za više kamatne stope. Nakon više od tri godine inflacije ispod očekivanih razina, Skandinavija se suočava s kombinacijom usporenog ekonomskog rasta, nedostatkom radne snage zbog niske nezaposlenosti te utjecajem rekordnih globalnih cijena hrane i energije. Švedska i Norveška mogle bi odgovoriti višim kamatnim stopama, dok su u Danskoj troškovi posuđivanja povezani fiksnom stopom s onima Europske središnje banke. S rekordnim cijenama nafte i kukuruza i temeljnom stopom inflacije u Švedskoj i Danskoj najvišom u pet godina te padom nezaposlenosti radnici zahtijevaju više plaće, što će uzrokovati daljnji rast cijena. Postoji zabrinutost da je ubrzanje inflacije dobilo zamaha. Ekonomiste je iznenadila snaga inflacije i sada postoji zabrinutost da će sljedeća runda biti jednako ekstremna. Nezaposlenost je u travnju u Švedskoj pala na 2,9 posto, a u Danskoj na 1,8, dok je u Norveškoj u svibnju pala na 1,5 posto. Norveška središnja banka podigla je kamatnu stopu u travnju za četvrt boda na 5,5 posto, Švedska Riksbank zadržala ju je na 4,25 i objavila da se prestaje fokusirati na temeljnu stopu inflacije umjesto koje će pratiti širu kategoriju indeksa potrošačkih cijena, njihova sljedeća odluka o kamatnoj stopi najavljena je za 3. srpnja. Danska središnja banka koncentrirala se na održavanje krune na razini s eurom (unutar 2,25 posto). Istovremeno je stopa godišnje inflacije u Litvi u svibnju porasla na 12 posto.
(R. R.)