EN DE

Čak i Greenspan odao priznanje ECB-u i euru

Autor: Poslovni.hr
06. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Ako dođe do stagflacije, Europska središnja banka, koja je proslavila 10. obljetnicu rada, ne bi mogla ni naprijed ni natrag

U Europskoj središnjoj banci (ECB), koja je upravo obilježila desetu obljetnicu, rado se prisjećaju s kakvim je rezervama dočekan eksperiment s europskom zajedničkom valutom. Euro je u međuvremenu jednako čvrsta valuta kao što je to bila njemačka marka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kao međunarodno platežno sredstvo, euro je drugi po važnosti, odmah iza američkog dolara. Jean Claude Trichet, šef Europske središnje banke, postao je i vrlo važna osoba u međunarodnom financijskom svijetu, a mnogi ga uspoređuju s predsjednikom američkog Feda. “Velike rezerve sam imao na početku”, priznao je bivši guverner Narodne banke SAD-a Alan Greenspan u svojoj autobiografiji. Greenspan nije bio siguran je li funkcioniranje zajedničke europske središnje banke uopće moguće. On danas priznaje da se radi o “neobičnom učinku europskih kolega kojima se do danas divi”.U zadnjim financijskim turbulencijama djelatnici ECB-a uspješno su zaštili europski bankovni sustav pružanjem financijskih injekcija u milijardskim iznosima i time spriječili najgore posljedica američke krize nekretina. ECB određuje kamatnu stopu za cijelu eurozonu, koja sada ima 320 milijuna stanovnika. ESB se u 11. godini nalazi u vrlo škakljivoj situaciji, bez mogućnosti da izvrši politički pritisak. Gospodarski podaci pokazuju pad, zbog toga bi se morale sniziti i osnovne kamate, kao što je to slučaju u SAD-u gdje one iznose dva posto, kako bi se potaknuo gospodarski rast. Kako bi suzbijala inflaciju, Europska središnja banka bi trebala učiniti upravo suprotno, dakle, povećati osnovne kamate. Takav korak imao bi katastrofalne posljedice za ekonomije koje su posebno pogođene padom gospodarskog rasta, poput Španjolske i Italije. Zbog toga ECB ostaje pri svojoj politici i već godinu dana nije mijenjala osnovne kamate – i dalje iznose četiri posto. Ako dođe do stagflacije, koje se ekonomisti pribojavaju, a radi se o inflaciji kod istodobnog rasta gospodarstva, to bi bilo ozbiljno iskušenje. ECB u takvoj situaciji ne bi mogla ni naprijed ni natrag. Svako povećanje ili sniženje kamata imalo bi negativne posljedice, ili za inflaciju ili za konjukturu. Ipak, nadaju se da će svjetsko gospodarstvo ostati pošteđeno od ovakvog scenarija.
(DW)

U Europskoj središnjoj banci (ECB), koja je upravo obilježila desetu obljetnicu, rado se prisjećaju s kakvim je rezervama dočekan eksperiment s europskom zajedničkom valutom. Euro je u međuvremenu jednako čvrsta valuta kao što je to bila njemačka marka.

Kao međunarodno platežno sredstvo, euro je drugi po važnosti, odmah iza američkog dolara. Jean Claude Trichet, šef Europske središnje banke, postao je i vrlo važna osoba u međunarodnom financijskom svijetu, a mnogi ga uspoređuju s predsjednikom američkog Feda. “Velike rezerve sam imao na početku”, priznao je bivši guverner Narodne banke SAD-a Alan Greenspan u svojoj autobiografiji. Greenspan nije bio siguran je li funkcioniranje zajedničke europske središnje banke uopće moguće. On danas priznaje da se radi o “neobičnom učinku europskih kolega kojima se do danas divi”.U zadnjim financijskim turbulencijama djelatnici ECB-a uspješno su zaštili europski bankovni sustav pružanjem financijskih injekcija u milijardskim iznosima i time spriječili najgore posljedica američke krize nekretina. ECB određuje kamatnu stopu za cijelu eurozonu, koja sada ima 320 milijuna stanovnika. ESB se u 11. godini nalazi u vrlo škakljivoj situaciji, bez mogućnosti da izvrši politički pritisak. Gospodarski podaci pokazuju pad, zbog toga bi se morale sniziti i osnovne kamate, kao što je to slučaju u SAD-u gdje one iznose dva posto, kako bi se potaknuo gospodarski rast. Kako bi suzbijala inflaciju, Europska središnja banka bi trebala učiniti upravo suprotno, dakle, povećati osnovne kamate. Takav korak imao bi katastrofalne posljedice za ekonomije koje su posebno pogođene padom gospodarskog rasta, poput Španjolske i Italije. Zbog toga ECB ostaje pri svojoj politici i već godinu dana nije mijenjala osnovne kamate – i dalje iznose četiri posto. Ako dođe do stagflacije, koje se ekonomisti pribojavaju, a radi se o inflaciji kod istodobnog rasta gospodarstva, to bi bilo ozbiljno iskušenje. ECB u takvoj situaciji ne bi mogla ni naprijed ni natrag. Svako povećanje ili sniženje kamata imalo bi negativne posljedice, ili za inflaciju ili za konjukturu. Ipak, nadaju se da će svjetsko gospodarstvo ostati pošteđeno od ovakvog scenarija.
(DW)

Autor: Poslovni.hr
06. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close