Suočena s rastućom energetskom krizom Vlada je odlučila investirati u nove pravce za uvoz, a potencijalno i izvoz plina. Na sjednici u četvrtak odlučeno je da će proširiti već projektirani pravac od Slobodnice do Donjeg Miholjca koji se treba spojiti s mađarskom plinskom mrežom i osigurati dostup do ruskog plina.

Sada je hrvatska mreža kod Huma na Sutli spojena sa slovenskom, odnosno s europskom mrežom, i to je mjesto prihvata uvoznih količina prirodnog plina iz Rusije. Drugi pravac nadovezao bi se na plinovod Bosiljevo – Split i išao preko Crne Gore i Albanije kako bi se spojio s transjadranskim plinovodom kojim će se albanski i talijanski plinski sustavi opskrbljivati plinom iz Azerbajdžana. Prema riječima ministra gospodarstva Damira Polančeca, cijevi plinovoda do Donjeg Miholjca proširit će se jer je novi plan da taj plinovod bude dvosmjeran tako da u budućnosti njime bude moguće transportirati i plin iz LNG-terminala koji će se graditi na jadranskoj obali. Uskoro će se sastati predstavnici hrvatskog i mađarskog ministarstva gospodarstva kako bi utvrdili pojedinosti gradnje i plinske suradnje, odnosno povezivanja s mađarskim plinskim transportnim sustavom preko međunarodnog plinovoda Donji Miholjac – Dravaszerdahely. Magistralni plinovod Slobodnica – Donji Miholjac, dugačak 79 kilometara, trebao biti dovršen do 2011. godine. Prema podacima Plinacroa, na tom su pravcu u toku pripremni radovi i izrada studije utjecaja na okoliš. Gradnja bi okvirno trebala stajati 44 milijuna eura. Uz dobavu novih količina prirodnog plina omogućit će se i tranzit plina za BiH. Hrvatska će s vlastima BiH, Crne Gore, Albanije dogovarati i zajednički rad na pravcu kojim bi se iz Albanije transportirao azerbajdžanski plin. Bilo bi to spajanje na plinovod koji preko Grčke i Albanije opskrbljuje južnu Italiju. “Želimo biti što više energetski neovisniji tako da imamo izlaz ako se dogode slučajevi poput spora Rusije i Ukrajine, koji je u zimsko doba ostavio Europu bez plina”, rekao je premijer Ivo Sanader. Hrvatska uvozi oko 40 posto ukupne godišnje količine plina. Uvoz struje je 15 do 20 posto, no kad se pogledaju primarni energenti, onda ovisnost o uvozu iznosi 50 posto. Procjenjuje se da će nam 2010. trebati 4,8 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, a 2030. oko šest milijardi. Vlada je donijela i odluku o planu intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta, a osnovano je i povjerenstvo za praćenje redovite opskrbe tržišta. Energetski su subjekti tako dužni prvog radnog dana u tjednu do 15 sati dostaviti Agenciji za zalihe nafte podatke o stanju zaliha. U slučaju velikog poremećaja dužni su to činiti dnevno. Agencija čuva obvezne zalihe potrebne za 90 dana potrošnje, no ako te zalihe padnu ispod 50 posto, odnosno ako pojedine vrste zaliha nafte padnu na količine za pet dana opskrbe, Vlada može donijeti odluku o dodatnim mjerama normalizacije, poput ograničenja maksimalne brzine vožnje, ograničenja vožnje motornim vozilima, brodovima ili zrakoplovima ili ograničenja radnog vremena na benzinskim crpkama.