Hrvatsko zaštitarsko tržište vrijedno je oko 1,5 milijardi kuna na godinu. Prema informacijama Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Hrvatskoj se osiguranjem bavi 578 tvrtki s ukupno 20.143 zaštitara. Najveći broj tvrtki registriran je kao trgovačko društvo, njih 239, a ima i 109 obrta za tehničku zaštitu, 222 unutarnje zaštitarske službe te osam detektivskih agencija. Od ukupnog broja zaštitara njih 19.465 je evidentirano za poslove tjelesne zaštite, a 678 za tehničku zaštitu. Konkurenciju u Zagrebu, gdje je registrirano 45 zaštitarskih tvrtki, dodatno bi mogli pojačati “Bandićevi batinaši”, kako ih zovu u zaštitarskim krugovima, odnosno nova zaštitarska služba zagrebačkog Holdinga.

Dva zakona
Najava o osnivanju interventne postrojbe koje će zamijeniti privatne zaštitare u Zagrebu osnivanje kojih se navodno ubrzano priprema nakon napada na direktora Zagrebačkih cesta Igora Rađenovića izazvala je niz nejasnoća u zaštitarskim krugovima. Iako Željko Dobranović, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara, pozdravlja ideju o osnivanju unutrašnje zaštitarske službe Holdinga, ipak se pita na koji će način biti organizirana. Takvo novo društvo zaštitarski posao može raditi samo u prostorima Holdinga, ali to je potez suprotan praksi u svijetu; on je, doduše, legitiman, ali je tržišno neuobičajen, kaže Dobranović. Ne može nitko formirati policiju na način kako se aludira u spomenutom novinarskom članku u kojem se brka privatno i javno. U Hrvatskoj postoje dva zakona koji reguliraju zaštitu. Zakon o policiji regulira javni red, a privatne zaštitarske tvrtke, osnivači kojih mogu biti i gradovi i država, ne rade kao policija. Postoje, dakle, policija i trgovačka društva koja na tržištu pružaju uslugu tjelesne i fizičke zaštite. AKD je, primjerice, osnovala država, ali je to privatna zaštitarska tvrtka i sve naše tvrtke članice Hrvatskog ceha zaštitara uglavnom rade dobro, tumači Dobranović. Dalje navodi da ako Holding osnuje trgovačko društvo za pružanje usluga privatne zaštite sukladno istoimenom zakonu, tada se mora za te poslove objaviti javni natječaj. Ako će osnovati unutrašnju zaštitarsku službu, onda mogu raditi samo vlastitim prostorima što nije uobičajeno u svijetu. Inače, svaka od 23 podružnice Holdinga imaju svoje čuvare i portire, a zaštitarski posao obavljaju privatne tvrtke.

Bandićevi policajci, njih oko 500, regrutirat će se od “tehnološkog viška” u Holdingu. I predsjednik Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Rudolf Rom kaže da je riječ o čudnoj situaciji. U HGK čekaju da se definira o čemu je konkretno riječ jer sve što je spomenuto na razini je novinskih spekulacija te će tek tada moći o tome reći nešto konkretnije. Rom navodi da mu nije poznato da u svijetu negdje postoji zaštitarska služba u vlasništvu konkretnoga grada, no da ne isključuje i takvu praksu. “Na temelju Zakona o privatnoj zaštiti Grad ima mogućnost osnovati trgovačko društvo ili unutrašnju zaštitarsku službu. U uvjetima velikog broja zaštitarskih tvrtki i relativno malog tržišta osnivanje nove tvrtke, a prema najavama velike, rezultirat će gubitkom poslova postojećih tvrtki i još nesmiljenijom tržišnom utakmicom u zaštitarskoj djelatnosti. Širi komentar moguće je dati nakon što budu poznati detalji kao što su tvrtka ili služba, stručni kadrovi i slično”, kazao je Rudolf Rom iz HGK. Iako je prihod tvrtki grupacije zaštitara pri HKG oko 1,5 milijardi kuna, o konkretnom prihodu pojedine tvrtke ne žele govoriti pravdajući se poslovnom tajnom. U HGK su svejedno dostavili rang-listu najvećih tvrtki po prihodu i broju zaposlenih, ali bez konkretnih brojki. Prema tom popisu najveća po oba kriterija je zagrebačka tvrtka Sokol Marić. Po prihodu je slijede Sinaco iz Siska, državna AKD – Zaštita, Zvonimir Security, riječki Protect, zadarska Adriatic Security te Zaštita Zagreb. I po broju zaposlenih na rang-listi su navedene gotovo iste tvrtke, ali s nešto drukčijim rasporedom. Tako po broju zaposlenih na temelju sati rada iza Marića dolazi AKD – Zaštita, Zvonimir Security i Sinaco.

Tihi rat
I bez uplitanja Grada Zagreba i njegove zaštitarske službe tržišna utakmica u tom sektoru je vrlo napeta. Kao što se već pisalo, između zaštitarskih kuća Bilić-Erić i Sokol Marić traje “tihi rat” zbog gotovo 12,5 mil. kuna vrijednog posla zaštite u Zagrebačkom holdingu. Bilić-Erić su izabrani izravnom pogodbom sredinom prosinca 2007. za tri vrste posla: čuvara, zaštitara i vatrogasaca. Početkom godine Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave primila je žalbu Sokol Marića na odluku Zg holdinga. Holding je izabrao tvrtku Bilić-Erić, pozvavši se na odredbe zakona koji dopuštaju izravnu pogodbu. Neslužbeno se govorilo da se Sokol Marić žalio rušeći oba argumenta holdinga. Inače, jedna od ideja pri osnivanju Holdinga bila je da se višak radnika angažira u posebnoj zaštitarskoj službi. U gradskoj Upravi su smatrali da bi tim potezom zbrinuli višak radnika i ostvarili uštede na vanjskim uslugama. Ideja je opet postala aktualna kada je objavljeno da se Jošku Moriću nudi posao voditelja zaštitara u Holdingu.

HUP: Nužnost uvođenja reda u zaštitarsku djelatnost

Na medijske spekulacije o “Bandićevim zaštitarima” reagirala je i Udruga zaštitarske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca. U HUP-u kažu da zaštitarstvo u Hrvatskoj čini važan segment u očuvanju sigurnosti državne i privatne imovine. “S obzirom na broj zaštitarskih tvrtki koje zapošljavaju obučen radni kadar, ali i činjenica da bi takav način zapošljavanja izravno ugrozio socijalna prava poslodavaca, smatramo nužnim razmotriti opravdanost osnivanja zaštitarske tvrtke unutar Holdinga. Zaposlenici zaštitarske službe Holdinga bile bi naoružane tako da bi za nabavu opreme i dodatno obrazovanje ljudi trebalo utrošiti dodatna sredstva poreznih obveznika. Takav slučaj monopoliziranja djelatnosti predstavljao bi prijetnju svim konstruktivnim dogovorima socijalnih partnera”, kažu u HUP-u.

HCZ pridruženi član europske udruge zaštitara

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Hrvatski ceh zaštitara (HCZ) osnovan je 1992. godine kao strukovna udruga onih koji se bave tehničkom zaštitom, fizičkom zaštitom i detektivskom djelatnošću u Republici Hrvatskoj. Sukladno odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine članovi Ceha 1997. godine preustrojili su se u četiri strukovne udruge sukladno granama zaštitarstva kojima se bave. Istodobno se učlanjuju u Savez udruga koji zadržava ime prethodne zajedničke udruge: Hrvatski ceh zaštitara. U Cehu ističu da im je posebno drago da je udruga osnovana sa starim nazivom Ceh i koja je taj naziv oživjela nakon što su cehovi na području Zagreba ukinuti 1872. godine. Ideja o osnivanju strukovne udruge na području zaštitarske djelatnosti nije bila nova. Deset godina prije, tj. 1982. godine, osnovan je Odbor za tehničku zaštitu u Zagrebu. Osnovali su ga isti ljudi koji su osnovali i današnji Hrvatski ceh zaštitara. Od siječnja 2007. godine HCZ je pridružen član u Europskoj konfederaciji sigurnosnih servisa. Kako navode u Cehu, sukladno Statutu CoESS-a, HCZ udovoljava svim kriterijima za prijam u pridruženo članstvo, a u trenutku kada Hrvatska bude punopravna članica EU, i članstvo će biti punopravno. CoESS posebnu pozornost posvećuje odnosu struke i klijenata u područjima zaštite osoba i imovine, prijevoza novca i sigurnosti zračnih luka.