S ostvarenom dobiti u prva tri ovogodišnja mjeseca od 134,3 milijuna eura poslovne banke nastavile su s uspješnim poslovanjem na financijskom tržištu, i to unatoč tome što je Narodna banka Srbije (NBS) zaoštrila monetarnu politiku kako bi natjerala banke na poskupljenje kredita i tako zapravo utjecala na smanjenje zaduženosti građana. Od 34 banaka, koliko ih ima u Srbiji, 26 je ostvarilo dobit, dok je preostalih osam imalo gubitak. Krajem ožujka 20 banaka je u većinskom vlasništvu inozemnih dioničara, u šest dominiraju domaće fizičke i pravne osobe, dok u osam banaka država ima većinski udio u vlasništvu. Prema prijašnjoj izjavi Mirka Cvetkovića, ministra financija, država kani tijekom godine prodati svoj udio u trima bankama.

Restriktivne mjere
U odnosu na isto lanjsko razdoblje banke su ostvarile veću zaradu za 62,7 milijuna eura, što pokazuje da mjere NBS-a nisu postigle svoj cilj. Svjestan toga Radovan Jelašić, guverner NBS-a, najavio je nove restriktivne mjere, odnosno povećanje referentne kamatne stope sa sadašnjih 15,5 posto za najmanje jedan indeksni poen. Zaoštravanje monetarne politike kojom se poskupljuje domaća valuta natjeralo je poslovne banke da smanjuju operativne izdatke kako bi održale stopu rasta profita, tim prije što je zanimanje građana za uzimanje kredita u gotovini smanjeno. Zauzvrat su se banke odlučile na povećanje kamata na stambene kredite, koje se sada kreću između osam i devet posto, odnosno za jedan indeksni poen više. Kamatne marže pale su zbog pojačane konkurencije za 4,6 posto, a prihod od naknada za razne bankarske usluge za dva posto. I osim ostvarenog zavidnog profita smanjenje zarada na pojedinim uslugama, kao i restriktivna monetarna politika, primoralo je poslovne banke na veću opreznost u poslovanju. Goran Pitić, predsjednik UO Société Généralea, nazvao je ovu godinu opasnom za poslovne banke jer su izložene većim izazovima i oštrijim uvjetima poslovanja. Kapital banaka iznosi 4,5 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 11,1 posto. Bilansna suma popela se na 19,7 milijardi dolara. Banke su se u pribavljanju sredstava okrenule prema stanovništvu za koje se procjenjuje da drži više od dvije milijarde eura. Radi poticaja štednje banke su se odlučile na povećanje kamata na štednju u devizama i dinarima.Građani kod poslovnih banaka drže više od pet milijardi eura. Banke su mrežu svojih podružnica povećale za 51 u odnosu na prošlu godinu, a broj zaposlenih je povećan za 308 u odnosu na kraj 2007. godine. Sada je u bankarskom sektoru ukupno zaposleno 30.554 ljudi. Osam banaka je smanjilo, a 26 povećalo broj zaposlenih. Najviše otpuštenih (227) je u Vojvođanskoj banci, koju je kupila Grčka nacionalna banka, dok je najviše novouposlenih (120) u štedionici Eurobank EFG.

Postojeći klijenti
Suprotno očekivanju većina banaka još se nije odlučila na povećanje kamata na zajmove, osim kod stambenih kredita. Razlog tomu je nastojanje da se zadrži postojeća klijentela, pa se unutarnjim rezervama nastoje amortizirati mjere središnje banke. Rezultati su u prvom tromjesečju pokazali kako banke uspijevaju odoljeti pooštrenim mjerama monetarne politike, ali središnja banka u obrani od većeg rasta inflacije ne kani odustati od novih mjera. Prema riječima Jelašića, monetarnim mjerama nije moguće održati rast inflacije u okviru projiciranih šest posto. On se zalaže za što skorije osnivanje nove vlade od koje očekuje da fiskalnim mjerama pridonese smirivanju inflacije koja u prvim mjesecima prekomjerno raste. U prva četiri mjeseca inflacija je veća za osam posto, a na godišnjoj razini prelazi 13 posto.

Hypo u Srbiji lani udvostručio dobit

Hypo Alpe-Adria banka u Srbiji lani je ostvarila dobit od 19,6 milijuna eura, što je gotovo dva puta više od dobiti ostvarene 2006., rekao je predsjednik izvršnog odbora banke Vladimir Čupić. HAAB u Srbiji posluje pet godine, ima tržišni udjel od 8,55 posto i četvrta je financijska institucija u zemlji po ukupnim plasmanima. Banka ima oko 100.000 klijenta, 800 zaposlenih i mrežu od 40 poslovnica. Bilanca Hypo banke u prošloj je godini uvećana 19 posto, na 1,7 milijardi eura, dok su ukupni plasmani porasli za 18,3 posto, na 825 milijuna eura. Najviše su rasli stambeni krediti (+89%), čime je tržišni udio banke u tom dijelu poslovanja uvećan na 16,5 posto.