Tisak je u utorak u Zagrebu otvorio svoj prvi multimedijski centar Tisakmedia na 100 četvornih metara, a do kraja godine u planu je otvaranje 10-ak takvih novih formata prodajnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj. Već za srijedu planirano je otvaranje u Puli, a potom i u Splitu, Hvaru, Opatiji, Karlovcu te još nekoliko prodajnih mjesta u Zagrebu. Procjenjuje se da je sa zaokruživanjem projekta do kraja godine, zajedno s brendiranjem, riječ o investiciji vrijednoj oko 30 milijuna kuna, a krajnji je cilj Tiska kupcima ponuditi kvalitetnije standarde u prodaji tiskovina, knjiga i multimedijalnih proizvoda. Veličina prodajnih mjesta kretat će se od 100 do 500 četvornih metara. Centri Tisakmedije nastali su prema uzoru na vodeće svjetske lance multimedijskih centara koji će kupcima uz standardnu ponudu iz “običnih” kioska, prije svega velikog izbora stranog i domaćeg tiska, cigareta i ostalih proizvoda pogodnih za prodaju na kioscima, nuditi i književne naslove – oko 5000 izdanja te multimedijska izdanja glazbene i filmske industrije.

Nacionalna rasprostranjenost
Premda nema posve strukturiranih podataka, pogotovo kad je riječ o “klasičnom” izdavaštvu, procjenjuje se da je to tržište okvirno ukupno vrijedno oko dvije milijarde kuna. Od toga oko 800 milijuna kuna odlazi na udžbenike, a ostatak drže tisak i publicistika. Također, prema informacijama iz Tiska, tržištu kronično nedostaje mjesta za prodaju publicistike jer statistike kažu kako ih je u cijeloj Hrvatskoj u ovome trenutku manje od 1000. Stvarno kvalitetnih i mnogo manje. Istodobno je procjena da tržište godišnje raste oko 10 posto, što je ocijenjeno kao dobra osnovica za širenje koncepta Tisakmedije. Ima, međutim, komentara kako Tisak s projektom kasni nekoliko godina jer je sličan koncept zaživio kroz slične multimedijske centre izdavačkih kuća Profil (sa sutrašnjim otvaranjem trgovine u Slavonskom brodu ima četiri centra) i Algoritam (ima ih 10-ak), ali poznavatelji smatraju da u odnosu na konkurenciju Tisak ima jednu bitnu prednost. Naime, dok iza postojećih centara stoje izdavači, pa su onda i njihovi prodajni prostori zapravo mješavina izdavaštva, distribucije i prodaje, Tisak je isključivo distributer koji s obzirom na osnovnu djelatnost ima veliku prednost – nacionalnu rasprostranjenost. Dugoročno, to bi se moglo odraziti na tržišne pozicije. Iako i koncept Tisakmedije prije svega podrazumijeva dobru lokaciju u urbanim centrima, procjenjuje se da ta kompanija jednostavno ima više snage za pokrivanje svih dijelova Hrvatske. Uostalom, Dražen Kocijan, predsjednik Uprave Tiska, jasno je iznio kako su ambicije kompanije da u svakom većem gradu Hrvatske otvore barem jedan centar Tisakmedije i tako omoguće dostupnost ponude, i da istodobno partnerima osiguraju nacionalnu pokrivenost.

Veća prodaja knjiga
Međutim, Dražen Dabić, direktor Profilove Multimedije, kaže kako je riječ o posve različitim konceptima prodajnih mjesta te da se stoga ne plaši konkurentskog udara. “Svi Profilovi centri su daleko veći kvadraturom, a u svim gradovima u kojima poslujemo u prodajnom smo vrhu. Zagrebački Megastore je na prvome mjestu po broju prodanih knjiga. Osim toga, osim na doista velikom spektru ponude domaćih i stranih naslova, naš je naglasak u dodanoj vrijednosti koju nudimo, različitim promocijama, događanjima i gostovanjima. Godišnje imamo oko 300 gostovanja”, kaže Dabić koji najavljuje otvaranje oko 10 novih Profilovih centara u idućih godinu dana. Istodobno, zbog nedostatka kvalitetnih prodajnih mjesta Dabić pozdravlja otvaranje TISAKmedije jer smatra da će to izdavačima, pa tako i Profil Internationalu podići prodaju knjiga. Ipak, najveći potencijal Tisakmedije mogao bi biti Tiskovo širenje izvan granica Hrvatske. Tisak je u završnoj fazi preuzimanja crnogorskog lanca kioska Štampa sa 220 prodajnih mjesta, a navodno se u toj državi pregovara o kupnji još jednog manjeg lanca, od otprilike oko 100 prodajnih mjesta. Vrlo vjerojatno je da će uskoro na sličan način iskoračiti i na ostala regionalna tržišta čime praktično izdavačima i tiskovina i publicistike nudi polugu za potencijalnu prodaju njihovih izdanja na daleko većem tržištu nego što je hrvatsko. Logika je jasna – izdavači koji procjene da im se neku od publikacija isplati tiskati u većoj tiraži radi plasiranja izvan Hrvatske, imat će osiguran distribucijski lanac.